BJELOVAR Gradonačelnik Bjelovara Antun Korušec primio je 22. siječnja u velikoj vijećnici grupu malih drvoprerađivača na hitan sastanak. Oni upozoravaju na naglo pogoršanje njihova položaja koje graniči s egzistencijalnom katastrofom. Grad ih podupire pa će se za njih zauzeti te će Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Vladi i Hrvatskim šumama izložiti u čemu je gorući problem.

Pa, u čemu je toliki problem?

Osnovno je što su Hrvatske šume jednostrano, bez upozorenja i u posljednji trenutak malim drvoprerađivačima drastično smanjile količine drvne mase za preradu. Umjesto lanjskih i onako smanjenih 9000 prostornih metara drva, ove su godine malim drvoprerađivačima Hrvatske šume na ugovor ponudile samo 5000 kubika, karakterističan je slučaj Tomislava Posavca, vlasnika pilane Tomislav 2.

– I prošle godine smo morali kupiti dodatne količine drveta na javnim nadmetanjima, gdje smo sirovinu plaćali i do 60 posto više, a sve kako bi održali proizvodnju i zadržali ljude. No, više nećemo moći kupovati na takav način jer ne bi bili konkurentni s tim cijenama. Zbog toga smo morali otpustiti ljude i tu ne možemo napraviti ništa. Prošle godine nas je bilo 45 zaposlenih, a danas nas je 32. Od prvoga siječnja bit će nas tek nešto više od dvadeset – rekao je Tomislav Posavac.

Međutim, otpuštanje zaposlenih je jedno, a uništenje sektora je nešto drugo.

Erika Unger vlasnica radiona za obradu drveta Unger iz Bjelovara pojasnila na koji način Hrvatske šume diktiraju ugovore i kako je došlo do smanjenja kvota.

– Hrvatske šume su na temelju podataka iz 2012. i 2013. godine napravile pravila prema kojima drvoprerađivači mogu participirati u kupovanju sirovine. U tim je pravilima malim prerađivačima, onima koji prerađuju do 5000 kubika drva godišnje, odrezano da mogu otkupljivati do 70 posto od prosjeka prethodne dvije godine. To temeljito mijenja naše planove. Svi smo mi krajem prošle godine ugovarali neke nove poslove, ali smo za ovu godinu imali i već ugovorene poslove. Znači, nećemo moći ispniti ugovoreno. U pitanju je naše poslovanje i naš opstanak i to upravo u trenutku kad se otvorilo tržište. Kupci su se počeli javljati, Europa treba naš proizvod, Europa treba našu robu. A nje nema bez sirovine.

– Tvrtka nam je registrirana u Koprivnici, a u njoj je od 25 zaposlenih 22 s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, odnosno na području gdje nam je pilana koju smo kupili u Hercegovcu prije tri godine. Sada smo nažalost pred time da smo od njih morali otpustiti troje. Nažalost, ako se problemi ne riješe, morat ćemo nastaviti otpuštati. Neke muči smanjena količina sirovina, druge njena kvaliteta. Svima nam je zajednički problem da ovako ne možemo poslovati. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije godišnje se posiječe oko 320 tisuća kubika drveta, a od toga mi, mali, dobijemo tek 10 posto. Glavnina sirovine odvozi se u druge krajeve Hrvatske, a i izvozi. U Povjerenstvu koje sirovinu raspodjeljuje nije bio, koliko ja znam, nijednog malog proizvođača. Velike se si tvrtke međusobno podijelile velike količine – rekao je Goran Zagorščak vlasnik poduzeća Heba d.o.o. iz Koprivnice.

Formirana je skupina koja će o problemu i njegovu rješenju sročiti tekst će se kao prijedlog dostaviti Gradu Bjelovaru i Županiji, a on će se odatle poslati u Sabor, Hrvatske šume i ministarstva. Saborski zastupnik Zlatko Tušak, koji je bio na tom sastanku, obećao je da će na odgovrajajućim mjestima te zahtjeve poduprijeti.

Dogovoreno je i da će mali drvoprerađivači osnovati svoju udrugu kako u kojoj bi raspravljali o svojim problemima, a i da se njihov glas bolje čuje.

Igor Brajdić iz Županijske gospodarske komore Bjelovar rekao je da je u preradi drva i proizvoda od drveta u 2013. godini zabilježen je pad u odnosu na 2012. godinu i to u svim financijskim pokazateljima. Od 53 obveznika poreza na dobit koji su predali financijska izvješća za 2013. godinu, njih 31 završilo je s dobiti, a s gubitkom je završilo 22. Ukupni prihod od prerade drva i proizvoda od drva iznosio je u 2013. godini nešto više od 384 milijuna kuna, a što predstavlja smanjenje u odnosu na 2012. godinu za 7,1%. Ukupni rashodi iznosili su nešto više od 391 milijun kuna što znači da je ukupno zabilježen gubitak. Prosječno je bilo zaposlenih 968 djelatnika, prosječna mjesečna plača  3021 kunu, što je za oko 500 kuna manje od županijskog prosjeka.