Ni dobro poznata bjelovarska Gradska tržnica, koja je svojom ponudom i kvalitetom desetljećima prednjačila u ovom dijelu Hrvatske, na kojoj su zbog dobrog prometa prodavači tražili štand više, a kupci se teškom mukom probijali između izložene robe, nije ostala pošteđena konkurencije velikih trgovačkih centara. Nova su vremena odvukla kupce prema mjestima gdje se moglo osim voća i povrća kupiti i sve drugo i to po znatno povoljnijim cijenama. Preživljavanje građana već duži niz godina, ne samo u vrijeme dvogodišnje recesije, nego mnogo, mnogo ranije odvelo je kupce voća i povrća prema jeftinijoj uvoznoj i manje kvalitetnijoj robi, često upitne zdravstvene ispravnosti. Dolazak novoga doba, rezultat loše vođene agrarne politike, prisutnost uvozne mafije i gramzivost državnih službenika, koji čine polovicu hrvatskih skijaša u europskim skijalištima, smanjila je kupovanje na zelenim gradskim tržnicama diljem Hrvatske, pa tako i u Bjelovaru. Proizvođači voća i povrća i drugih izvornih proizvoda kontinentalnog dijela Hrvatske koji su se tradicijski prodavali na svakom "trbuhu grada" nisu mogli proizvoditi tako jeftino kao u drugim zemljama, ali su ostali uporni u svojim dolascima na zelenu tržnicu jer ipak je ostao dio kupaca koji je znao cijeniti domaću kvalitetu i nije im bilo teško izdvojiti kunu ili dvije više za izvorne proizvode. Kao što se znaju mnoge dobre priče izvrnuti, i Gradska tržnica postala je mjesto gdje su se kao prodavači pojavili oni koji su nabavljali uvoznu i jeftinu robu iz velikih trgovačkih centara i onda je prodavali kao svoje izvorne proizvode. I tako je nastao novi problem i još bliža konkurencija izvornim domaćim proizvodima.

CERTIFICIRANJE - DOKAZIVANJE VLASTITE PROIZVODNJE

Zbog toga će se na Gradskoj tržnici ubuduće jasno moći razlikovati pravi izvorni domaći krastavac, paprika, jabuka ili kruška jer je pred početkom realizacija projekta Certificirane seljačke tržnice. Nikome se ne će zabraniti prodaja uvozne i industrijski proizvedene robe, ali će se među tezgama jako dobro moći prepoznati što je domaćeg porijekla. Način kako to učiniti osmislili su bjelovarski Komunalac, vlasnik Gradske tržnice, Poljoprivredna savjetodavna služba i Grad Bjelovar.

"Čitava priča se svodi na to da osiguramo hrvatskim, gradskim i županijskim poljoprivrednim gospodarstvima i onima koji prodaju svoje vlastite proizvode na Gradskoj tržnici u Bjelovaru jednu vrsta jamstva da su njihovi proizvodi izvorni i proizvedeni na njihovom imanju. Isključivo je riječ o svima koji imaju svoju proizvodnju, neovisno je li to bila proizvodnja voća i povrća ili sira ili meda. Dokazana vlastita proizvodnja je i jedini uvjet da se otvori postupak za ulazak u Certificirane seljačke tržnice. Svaki proizvođač će dobiti certifikat i na tržnici će biti prepoznatljiv svojim posebno označenim štandovima i radnom odjećom", objašnjava što donosi projekt Certificirane seljačke tržnice Josip Heged, dipl. ing., član uprave Komunalca.

NEMA ADMINISTRIRANJA, NEMA TROŠKOVA

Iako smo već navikli na nepotrebno administriranje, ovoga puta proizvođači, seljaci, ne će trebati imati nikakve posebne papire i potvrde, osim dokaza da posjeduju zemljište na kojem proizvode voće, povrće, matično jato, košnice s pčelama ili nešto drugo, a sve ostalo je obveza Grada i Komunalca. Josip Heged nas je obavijestio da će biti imenovano jedno zajedničko povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Poljoprivredne savjetodavne službe, Komunalca, djelatnika Gradske uprave i, dakako, proizvođača.

"To povjerenstvo će imati zadaću obići one koji žele imati certifikat, provjeriti resurse na kojima proizvode i količine proizvedenoga. Naravno, tko ne će moći ispuniti tražene uvjete, ne će imati certifikat, ali će i dalje moći prodavati na Gradskoj tržnici. Dakle, sve administriranje je svedeno na minimum. Certifikatom će proizvođači moći dokazati da prodaju proizvod koji je proizveden na njihovom imanju, a kupac će biti siguran da je roba koju kupuje upravo ona koju želi i traži", kaže Josip Heged.

U spomenuti se projekt ušlo već prije na razini Udruge hrvatskih tržnica, koje je član i bjelovarski Komunalac. Komunalac je već anketirao prodavače na Gradskoj tržnici u Bjelovaru i od 130 takvih korisnika štandova 60-tak se izjasnilo za Certificiranu seljačku tržnicu i voljno je ući u postupak certifikacije. Važno je još napomenuti da cijeli postupak ne će proizvođače ništa koštati. Sve troškove će snositi Grad Bjelovar i Komunalac.

SAČUVATI TRŽNICU KAO GRADSKI BRAND!

"Komunalac, koji upravlja Gradskom tržnicom, ubire određene prihode od ljudi koji prodaju svoje proizvode i nama je u interesu da imamo što više prodavača i da se na Gradskoj tržnici ostvaruje što veći promet. Danas je svima postalo jasno da su mnoge gradske tržnice u okruženju pokleknule pred velikim trgovačkim lancima i da gube s njima tržišnu utrku. Interes nam je, i Gradu i Komunalcu, da Gradska tržnica i dalje živi i da, ako bude moguće, napravi neki poslovni iskorak. Tržnica je ipak jedan brand grada Bjelovara. To je naša tržnica, to je nešto više od same kupoprodaje. Poseban je ritual da se barem jednom ili dva puta tjedno, subotom svakako, ide na tržnicu i na kavu, gdje se komentiraju aktualni gradski događaji, posebno oni iza zatvorenih vrata. Tržnica ima svoje posebno mjesto i posebna je vrijednost u ovom gradu, gledano s kulturno-sociološkog stajališta", komentira Josip Heged.

Komunalac želi brand Gradske tržnice sačuvati kao osobitost grada. Tržnica je tradicijski "trbuh grada" koji treba zadržati. Takvu želju dijele i mnogi Bjelovarčani. Prošle godine zaustavljena je tendencija smanjivanja broja prodavača na tržnici. Međutim, u pravu su oni koji tvrde da će očuvanje Gradske tržnice kao svojevrsnog kulturno-sociološkog fenomena prošlih vremena ipak ovisiti o mnogim drugim zbivanjima u okruženju, a ponajmanje o Komunalcu, u kojemu se razmišlja o cjelovitom uređenju Gradske tržnice. To je za sada budućnost koja će ovisiti o financijskim sredstvima koja bi se povlačila iz različitih fondova. Mogla bi to, prema prvim projekcijama arhitekata, postati prava svemirska tržnica, energetski samoodrživa, s vlastitim solarnim panelima i najsuvremenijom infrastrukturom, ali koja bi sačuvala neku tradicijsku vizualnost i ono najvažnije, tradicijske rituale glavnog gradskog okupljališta svih struktura građana Bjelovara i okolnih naselja.