Ribnjačarstvo Končanica najstarije je ribnjačarstvo u Republici Hrvatskoj. Uzgoj ribe u ribnjacima kod Končanice vuče porijeklo još iz feudalnog doba, no ostaje nepoznato tko je izgradio ove ribnjake. Poznato je da je gradnja sadašnjih ribnjaka započela 1900. godine na prijašnjim terenima močvarnih šuma i livada. Za izgradnju ribnjaka bila je zaslužna plemićka obitelj Tukory de Algyest. Tijekom godina ribnjaci su se širili na zapad, nizvodno od Ilove. U izgradnji nasipa sudjelovali su radnici kubikaši iz cijele Austro -Ugarske Monarhije. To su većinom bili Mađari, a uz njih je bilo Čeha, Poljaka i Nijemaca koji su se nastanili u okolnim selima. Do Drugog svjetskog rata vlasnici ribnjaka bili su Mađari, a proizvodnja na ribnjacima je bila ekstenzivna. Poslije rata proizvodnja se znatno modernizirala. Tada Ribnjačarstvo Končanica započinje sa stabilnom proizvodnjom šaranske mlađi. U Končanici je ujedno najstarije umjetno mrjestilište u bivšoj Jugoslaviji, a bilo je jedno od najmodernijih u Europi.

SELEKCIJOM DO GOLOG ŠARANA

Do 1968. godine direktor poduzeća bio je Josip Malnar, a nakon toga na njegovo mjesto dolazi Josip Vojta. Pod njegovim vodstvom Ribnjačarstvo Končanica postaje najsnažnije i najmodernije ribnjačarstvo u Jugoslaviji, s godišnjom proizvodnjom od 1 800 tona slatkovodne ribe. Krajem osamdesetih godina Ribnjačarstvo Končanica zapošljavalo je 120 ljudi. Poslije Domovinskog rata proizvodnja bilježi pad zbog gubitka tržišta. Ipak, posljednjih godina proizvodnja ribe na ribnjacima u Končanici raste, ponajprije zahvaljujući Vodoprivredi Daruvar d.d. koja je preuzela Ribnjačarstvo Končanica i investirala u revitalizaciju poduzeća uvodeći nove tehnologije. Danas Ribnjačarstvo Končanica d.d. zapošljava 45 djelatnika koji nastavljaju sa svojim većinskim vlasnikom i dalje ulagati u proizvodne kapacitete i kompletnu infrastrukturu. Prošle godine obnovljeno je i počelo s radom mrijestilište u kojemu se uzgaja vlastita mlađ. Zanimljiva je tehnologija koja se koristi. Naime, selekcija matica provodi se prije mrijesta kako bi se dobio goli šaran, male glave i repa, s velikim plosnatim trupom. Nekada je končanički šaran bio poznat po tome.

BEZ ZAGAĐIVAČA RIBA KVALITETNIJA

Vodene površine pod proizvodnjom iznose 943 hektara (od ukupno 1474 hektara površine) na kojima se uzgajaju šaran (80%), amur, sivi i bijeli tolstolobik, som, smuđ, štuka, linjak. Trenutno godišnja bruto proizvodnja iznosi oko 500 tona ribe, a narednih će se godina povećavati. U Ribnjačarstvu posebno napominju da su prvi na rijeci Ilovi za vodu. Uzvodno nema industrije ni većih zagađivača tako da je voda čista, što je izuzetno važno za proizvodnju kvalitetne ribe.

Ribnjačarstvo Končanica d.d. proizvedenu ribu plasira na domaće i inozemno tržište. Na domaćem tržištu riba se prodaje u vlastitim ribarnicama u Daruvaru i Končanici te u pokretnim prodavaonicama. Dobra je suradnja i s drugim ribarnicama, trgovačkim lancima, ribičkim društvima, sindikatima, obrtima i poduzećima uz čiju pomoć pokrivaju domaće tržište. Riba se također izvozi ponajviše u susjedne zemlje regije, ali i razvijene zemlje Europe, kao što je primjerice Njemačka.

SPORTSKI RIBNJAK KAO TURISTIČKA PONUDA

Prirodna bogatstva koja okružuju ribnjak pružaju mogućnost turističkih usluga. Na prvom mjestu tu je sportski ribolov koji se organizira na ribnjaku veličine 25 hektara. Ove godine sportski ribnjak opremljen je dodatnim sadržajima kao što su klupe, sjenice i prostor za roštiljanje, što je postalo primamljivo ne samo ribičima već i ljudima koji odmor od gradske gužve traže u prirodi. Ribnjak je poribljen s desetak tona ribe, među kojima je dosta šaranskih matica čija težina doseže i do 20 kg.

Kontakti:

Centrala: 043/325-181

Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Web: www.ribnjacarstvo-koncanica.hr