BJELOVAR – MAGLENČA U četvrtak 23. travnja 2015. godine na Dan Sv. Jurja Forum za ljudska prava i pravdu Gradske organizacije ORaH-a organizira biciklijadu pod nazivom »Došel je došel Jura zeleni« za članove i simpatizere ORaH-a, kao i druge građane koji bi željeli uživati u laganoj rekreativnoj vožnji. Ruta od Bjelovara do Romske kuće autohtonih hrvatskih Roma Lovara u selu Maglenča duljine je 7 kilometara. Polazak je od Paviljona u središnjem gradskom parku u 16 sati, a dolazak u Romsku kuću na kućnom broju 31 je predviđen između 16:30 i 17 sati. Povratak je oko 19:30 sati.
Kako nas je obavijestila predsjednica Foruma za ljudska prava Gradske organizacije ORaH-a Renata Horžić, u programu je predviđen susret s predstavnicima Roma Lovara i razgovor o ORaH-ovoj integrativnoj manjinskoj politici i pravima manjina te o tome kako Romi ocjenjuju svoj položaj u hrvatskom društvu i što predlažu kao rješenje za kvalitetniji status Roma i drugih manjina.
Sudionici biciklijade imat će priliku razgledati Romsku kuću koja nudi atraktivnu i autentičnu kulturno-edukativnu uslugu te omogućava upoznavanje romske povijesti, umjetnosti, tradicije, običaja, kao i mnogih proizvoda po kojima su Romi nekada bili poznati.
– Pozivam sve građane da vožnjom bicikla obilježe Jurjevdan i početak proljetne rekreacije na dva kotača. Ruta je lagana i mogu je bez teškoća savladati i oni bez kondicije. Sudionici biciklijade dobit će na dar biciklistički poučnik »Na dva kotača sigurno, ugodno, korisno...!« Veselimo se vašem dolasku – najavljuje biciklijadu Renata Horžić, predsjednica Foruma za ljudska prava Gradske organizacije ORaH-a.
Biciklijada je organizirana na Jurjevdan također i zbog toga što je Jurjevo najveći romski blagdan kojim se slavi povratak proljeća. Na taj dan Romi se osobito svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba i pleše se romsko kolo. Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću.
INTEGRATIVNA MANJINSKA POLITIKA ORaH-a
U vrijeme kada političke stranke manjinskoj problematici u programima posvećuju samo nekoliko načelnih rečenica i uopće izbjegavaju ponuditi rješenja, briga i zaštita nacionalnih manjina još je na dobroj razini kakva je mogla biti obzirom na parcijalna rješenja, često obojana dnevno-političkim interesima ili trenutnim omjerom političkih snaga. Veći dio sadašnjih rješenja ostvaren je pod jakim međunarodnim pritiskom, poput onih iz Vijeća Evrope u 1990-ima ili, kasnije, kroz pristupne pregovore s EU-om. Dio manjinskih tema apsolviran je nažalost tek kroz postizborne sporazume manjinskih zastupnika s vladajućima (trgovanje glasovima) bez da je manjinsko pitanje riješavano na sustavan, kvalitetan i manjinama dugoročno prihvatljiv način, a ne samo kako to odgovara osobnim interesima njihovih aktualnih lidera.
ORaH-ov prijedlog rješavanja manjinskog pitanja dobar je temelj za javnu raspravu i rijedak primjer razrađene manjinske politike.
Cilj ORaH-a je provedba integrativne manjinske politike koja će osigurati opstojnost i svekoliki razvoj manjinskih zajednica u RH, istovremeno ih integrirajući u inkluzivnu i otvorenu hrvatsku građansku naciju kao ravnopravne građane. Prijeko je potrebno sustavnim rješenjima pronaći zlatnu sredinu ili pravu mjeru između dviju krajnosti: asimilacije i »pozitivne segregacije« manjina koja je često ponižavajuća.