U četvrtak 29. svibnja u velikoj galeriji Muzeja letenja u Seattleu, uz globalni video prijenos, svoj su novi, javni program predstavili svemirski entuzijasti, potvrđeni stručnjaci, investitori i poduzetnici u tzv. novom svemiru dr. Peter H. Diamandis, Eric Anderson, Chris Lewicki i slavni bloger Hank Green.

To je ekipa »velikih dečkiju« iz kompanije Planetary Resources, jedne od dviju velikih kompanija čije su namjere, objavljene prošle godine, da iskorištava svemirska rudna bogatstva. Druga je Deep Space Industries koja je također spoj kompjuterskih novobogataša i iskusnih stručnjaka. Među njima su, između ostaih globalno poznatih, dečki iz Googlea Larry Page, Sergej Brin i Eric Schmidt, redatlj James Cameron, dvostruki svemirski turist i bivši Microsoftov šef za programski paket Office Charles Simonyi te bogataš nasljednik Ross Perot mlađi.

MILIJUN DOLARA DONACIJA S INTERNETA

Četvorka je iz Seattlea objavila da su, kako kakvi poduzetnički početnici, na webu Kickstarter počeli prikupljati novac za svoj prvi orbitalni teleskop. Putem internetskoga plaćanja donatore/mikroinvestitore, koji mogu sudjelovati u financiranju njihovog prvog svemirskoga teleskopa ARKYD već sa samo jednim dolarom, podijelili u »platežne razrede«. Oni koji doniraju barem 10 dolara imat će pristup svim fotografijama, snimljenim metražama videa i obavijestima o svakom mikrokoraku napretka gradnje, lansiranja, a moći će sudjelovati i u forumima pitanjima i prijedlozima koji - ako su pametni - mogu biti usvojeni.

Oni koji doniraju 25 ili više dolara mogu na satelit poslati svoju digitalnu fotografiju, a zauzvrat će dobiti fotografiju svoje slike zložene na teleskopu sa Zemljom u pozadini. I tako sa sve bogatijim sudjelovanjem u projektu u razredima donacija od 39 dolara, 65 (tih je najviše, gotovo tisuću), 99, 200, 450, 650, 1000, 1750, 2500, 5000 i 10 tisuća dolara. U prva dva dana na Kickstarteru je više od 5000 osoba dalo svoje priloge, a premašeno je više od pola planirane svote od milijun dolara! Zanimljivo je da je čak osam osoba doniralo više od pet tisuća dolara, a čak 15 više od 10 tisuća!

ROJ JEDNAKIH TELESKOPA

Što će dolarskim milijarderima, koji se odlično zabavljaju u vlastitom svemirskom programu, dopunskih milijun dolara donacija s interneta?

U posljednjih se desetak godina dogodila takva tehnološka revolucija da je cijena gradnje ozbiljnog, funkcionalnog svemirskog teleskopa, umjesto ulaganjem stotina milijuna dolara, moguće izgraditi za manje od milijun. Ovoga trenutka oko Zemlje lete četiri mala satelita koji su izgrađeni oko tehnologije iz standardnih pametnih mobitela, čija je cijena bila između 10 i 30 tisuća dolara.

Planetary Resources će i onako za svoje potrebe izgraditi roj takvih jednakih teleskopa koje će lansirati da si za buduće operacije iskorištavanja praktično beskrajnih resursa iz svemira, odabrali najpoželjnije asteroide, pa je onda najmanji problem izgraditi još jednoga koji bi sav bio posvećen obrazovanju, djeci, srednjoškolcima, studentima, znanstvenicima… za bilo što čime mogu iskoristiti jedan takav upravljiv optički teleskop.

ARKYD je težak 15 kilograma, sklopljen je dug 350 milimetara, a s otvorenim fotonaponskim pločama i u orbiti pokrenutim sustavima velik je 425x600x200 milimetara. Ovako zamišljen omogućit će da se svakih 24 sata na visinama od 600 do 800 kilometara iznad Zemlje ispuni želja 150 donatora od 25 dolara uz 15 astronomskih promatanja zadanih ciljeva na nebu. Pritom će u vršcima aktivnosti teleskop s primarnom optikom od 200 milimetara trošiti samo 50 vati energije, koliko i slabija klasična kućna žarulja.

Predstavljanju su dašak glamura i čarolije zvjezdane prašine u Muzeju letenja dali šef Virgina Richard Branson, glumci iz Star Treka Brent Spiner (Data) i Rob Picardo (Doktor), znanstvenik Bill Nye, futurist Jason Silva i astrofizičarka s MIT-a dr. Sara Seager.

VIZIJA POKOJNOGA CARLA SAGANA

Kada sam na početku pitao »Stižete li to pratiti?« doista sam to i mislio. Mimo naših malih života i lokalnih muka i gluposti kojima se bavimo, ili usporedno s njima, odvija se nešto doista revolucionarno. Ostvaruje se vizija pokojnoga Carla Sagana da je više nego dovoljno odlučnih i sposobnih ljudi koji ovaj naš planet počinju doživljavati tek kao »obalu svemirskog oceana, na kojoj stojimo zagledani u daljinu sa željom da onamo zaplovimo i istražimo što sve možemo dati čovječanstvu«. Slično kako su poslije Kolumba u niskom startu prema dalekim novim svjetovima u startnim blokovima počele utrku europske velesile.

Uz privatnu kompaniju SpaceX i Bigelow Aerospace, koji je svoj dokazani koncept svemirske nastambe na napuhavanje (dvije već lete u orbiti) prodao NASA-i i već spomenute rudare, već samo u SAD-u postoji potencijal koji objedinjen ima veće ambicije od nacionalne svemirske agencije.

U BLIZINI ZEMLJE VIŠE OD 10.000 ASTEROIDA

Jedna je studija instituta Keck za svemirske studije u suradnji s Nasinim Istraživačkim centrom Glenn u Clevelandu pokazala da se tisuće Zemlji bliskih asteroida može početi iskorištavati već uz ulaganje od 2,6 milijardi dolara, nakon čega bi se ulaganja počela naglo isplaćivati. Budući da su asteroidi tijela koja ne zrače vlastitom svjetlošću njihovo je otkrivanje bilo vrlo teško. Dosad ih je u blizini Zemlje identificirano više od deset tisuća veći od 50 metara i različitih sastava. I svake ih se godine otkrije još barem tisuću. Neki su Zemlji vrlo blizu, a gravitacijski su »zarobljeni« u točkama u kojima se poništavaju gravitacije Mjeseca i Zemlje. Te su lokacije priličn slabo istražene, a tehnički su dostupnije od leta na Mjesec. Druga grupa prividno stacionarnih Zemlji bliskih asteroida je u točkama gdje se poništavaju gravitacije Sunca i Zemlje, od kojih su dvije takve lokacije na Zemljinoj putanji oko Sunca. Jedna je stalno »ispred«, a druga je »iza« Zemlje na toj elipsi.

Sustavom rojeva sondi i svemirskih teleskopa obje će velike kompanije identificirati dovoljno male asteroide na koje će biti moguće poslati robotska postrojenja za iskorištavanje raznih materijala. Tri su glavne grupacije asteroida prema njhovu korisnom sastavu. Najvažniju su oni temeljeni na ugljikovu hondritu, jer su šupljikavi i sadrže velik udio vode. Putem fotonaponskih ploča voda bi se rastavljala na vodik i kisik te bi se stvarale stanice s gorivom za buduće svemirske brodove.

Druga je skupina asteroida astrogeološkog podrijetla sličnoga kao Zemlja i Mjesec, temeljeni na željezu i nilklu. To je zapravo građa za buduće strojeve i nastambe za ljude koji će onamo doći posljednji. Treća je skupina asteroida po sastavu bogata materijalima iz Mendeljejevljeve tablice s brojevima od 57 do 71 poput lantana, skandija i itrija, materijala iznimno rijetkih na Zemlji koje je iznimno teško i ekološki neprihvatljivo crpsti na grame iz tona jalovine. A na tim su egzotičnim i skupim elementima utemeljene su sve moderne tehnlogije bez kojih ne bi bilo računala, a ni modernih telekomunikacijskih uređaja poput telefona u vašem džepu. Uostalom, i sve su zemaljske zalihe tih ruda svemirskog podrijetla. nezanemarivi su i asteroidi u kojima pretežu zlato i platina. Radioaktivne elemente nitko ne spominje, ali se na njih i te kako računa.

Dobavljanje tih materijala polurrađenih iz svemira moglo bi naglavce postaviti cijelu svjetsku ekonomiju. Nadamo se na dobrobit svih stanovnika Zemlje.