BJELOVAR - Gradnja vodoopskrbne mreže, i transportnih i distributivnih vodovoda na području Bjelovarsko-bilogorske županije bio je u posljednjih 5 godina toliko ubrzan da to ni najveći optimisti takav razvoj događaja nisu mogli predvidjeti. Riječ je o dugotrajnom poslu kojega je nemoguće završiti preko noći ili na brzinu i to još bez dovoljno novca, tako da mnogi na današnje stanje pokrivenosti županije vodovodnom mrežom gledaju pomalo s nevjericom.
Do prije nekoliko godina, obzirom na velik broj izdašnih bunara, nije čak ni postojala potreba za vodom iz vodovoda. Danas je situacija sasvim drugačija nakon nekoliko sušnih godina i procjene da ni slijedećih godina neće biti bolje. Velika ulaganja Bjelovarsko-bilogorske županije u vodoopskrbu i brzi tempo izvođenja radova bili su zbog toga dobra procjena čelnih županijskih ljudi koji su dovođenje vode u svako domaćinstvo stavili u prioritetne poslove za svojega mandata. Još 2006. godine tek je manje od jedne trećine stanovnika Bjelovarsko-bilogorske županije imalo mogućnost priključka na vodovod da bi danas to bilo moguće gotovo za dvije trećine, odnosno za 62 posto stanovnika.
"Prvi cilj u vodoopskrbi županije je bio dostići prosjek Republike Hrvatske od 76 posto stanovništva koje ima mogućnost priključivanja na vodovodnu mrežu. Taj ćemo prosjek dostići slijedeće godine iako hrvatski prosjek iz godine u godinu sami podižemo gradnjom vlastitog županijskog vodoopskrbnog sustava" – objašnjava Želimir Curiš, pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu Bjelovarsko-bilogorske županije koji kaže da će se do polovice slijedeće godine uložiti novih deset milijuna eura i ostvariti prvi cilj.
NEMA OPĆINE BEZ VODOVODA
Vodoopskrba je najveći investicijski projekt na području Bjelovarsko-bilogorske županije i to ne samo na papiru nego su rezultati na terenu iz dana u dan sve vidljiviji, odnosno ubrzano se gradnja vodoopskrbnog sustava privodi kraju i u dijelu transportnih i u dijelu distributivnih vodovoda. Neke općine kao što su općine Nova Rača, Dežanovac, Zrinski Topolovac i Velika Trnovitica nisu imale ni jedan metar vodovoda, a trenutno se na njihovom području intenzivno gradi ili priprema gradnja vodovodne mreže i do polovice slijedeće godine bi trebala biti u funkciji. Tako već slijedeće godine na području Županije više ne bi bilo ni jedne općine bez vodovodne mreže. Vodoopskrbu su do sada završili u cijelosti samo u općini Veliko Trojstvo i Šandrovac, a dogodine će mreža biti završena ili pri kraju na području gradova Čazme i Bjelovara, a i u još nekoliko općina.
"Svi gradovi i općine su se posljednjih godina uključili u gradnju vodoopskrbnog sustava i takvim zajedništvom rezultati nisu izostali. Prema jednoj gruboj procjeni do sada je uloženo negdje oko 250 milijuna kuna ili više od dva godišnja županijska proračuna. To je ogroman novac za našu županiju koji je većinom osiguran iz sredstava Hrvatskih voda, ali jednim dijelom i iz vlastitih proračunskih sredstava županije. Sva ta ulaganja nisu pomogla samo u širenju vodoopskrbne mreže nego je na tom projektu bio zaposlen i dio županijskog gospodarstva. To je bila također jedna velika korist od gradnje vodoopskrbne mreže" – podsjeća Želimir Curiš, koji također ističe – "najvažnije je naglasiti, vodoopskrba je jedan projekt koji je jako skup i koji je prije 5 godina bio procijenjen na 55 milijuna eura. U to su vrijeme mnogi bili skeptični hoće li se ostvariti barem dio plana, jer nije bilo na vidiku ni sredstava Hrvatskih voda, a ni sredstva iz Europske unije."
NOVIM ZAKONOM LAKŠE DO PRIKLJUČKA
Danas je očigledno da su svi poslovi ipak počeli u pravo vrijeme, jer su se u međuvremenu pojavili izvori financiranja i nedostatak vode tako da se može reći da se Bjelovarsko-bilogorska županija u posljednji čas spašava od žeđi. Predstoji ipak riješavanje jednog važnog uvjeta za buduće korisnike vodovoda, a to je da se novim zakonom omogući priključak na vodovod i onim kućanstvima koja nemaju svu potrebnu građevinsku dokumentaciju. Stvarni je podatak da od 62 posto stanovništva koji se mogu priključiti na vodovod ipak je još 15 posto u fazi prikupljanja dokumentacije i priključivanja. Može se reći da je u ovom trenutku ipak polovica stanovništva priključena na vodovod. Suša ubrzava priključivanje, a i pogodnosti daju lokalne jedinice uprave kod priključivanja. U prosjeku je cijena priključivanja oko 3000 kuna.
"Teško je ljudima osigurati novac istovremeno i za priključak i za građevinsku dokumentaciju. Donošenjem novih propisa umnogome će se olakšati priključivanje novih korisnika vodovoda" – kaže Želimir Curiš koji predviđa da će dogodine kada se ostvari prvi cilj, dostizanje hrvatskog prosjeka, krenuti odmah prema ostvarivanju drugog cilja. To je dovršetak gradnje vodoopskrbnog sustava na području cijele županije uključujući i male vodovode po svim naseljima.
I za taj drugi cilj, konačnu vodovodizaciju županije, pripremljeni su projekti i potrebna dokumantacija. Još 2006. godine za sve je općine izrađena kompletna projektna dokumentacija.
"Bio je to ogroman posao koji je tada dosta i koštao, ali se danas pokazalo da se isplatilo, jer je mogao biti utrošen svaki novac koji se u međuvremenu našao na raspolaganju. Na taj se način imala prednost za sredstva u Hrvatskim vodama ispred drugih koji takvu dokumentaciju nisu imali" – prisjeća se Želimir Curiš.
Na kraju valja reći da se ove godine počinje s projektiranjem kanalizacijske mreže za sve gradove i općine na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Ulaskom u EU očekuje se i nešto novca iz europske blagajne za gradnju kanalizacije. Važno je biti pripremljen. Pokazalo se to dobrim i kod gradnje vodoopskrbne mreže.
