Ovog tjedna kao osobu tjedna predstavljamo vam Marinka Bartulovića, zamjenika direktora, koji je ujedno i voditelj odjela za Europske integracije i integrirani regionalni razvoj u Regionalnoj razvojnoj agenciji.

Naime, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras sa suradnicima, 4. ožujka, predstavio je ovogodišnji Poduzetnički impuls poduzetnicima i obrtnicima u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji. Ove godine obrtnici i poduzetnici na raspolaganju imaju poticaje u vrijednosti od 4,37 milijarde kuna, od čega je poduzetnicima za izravne bespovratne potpore osigurano 3,93 milijarde kuna.

Kao pomoć svim potencijalnim prijaviteljima u pripremi kvalitetne natječajne dokumentacije istaknuta je suradnja s Regionalnom razvojnom agencijom Bjelovarsko-bilogorske županije i ostalim konzultantskim poduzećima.

Koliko dugo ste zaposleni u Regionalnoj razvojnoj agenciji Bjelovarko-bilogorske županije?

U Regionalnoj razvojnoj agenciji Bjelovarko-bilogorske županije radim nešto malo duže od četiri i pol godine, odnosno od lipnja 2010. godine. Moje prethodni poslodavac bio je T-com gdje sam radio kao projekt manager u Zagrebu.  Kada sam vidio objavljene natječaje za projekt managere u agenciji, podnio sam prijavu. Zaključio sam da bi to mogao biti interesantan i kvalitetan posao, a obzirom da sam se htio zaposliti u Bjelovaru, sve se poklopilo. Često ljudi pitaju kako sam se prebacio s prošlog posla na ovaj posao, jer im naizgled u usporedbi izgledaju potpuno nepovezano. Smatram da vas niti jedan fakultet ne može pripremiti za ovakav posao, a prethodno radno iskustvo je bitno ali ne i presudno. Kad čovjeka provodite kroz projektni proces, prvi dio posla vezan je uz pravo, jer morate poznavati zakonske i imovinsko-pravne mogućnosti ostvarenja pojedinog projekta. Nadalje, vežete se na ekonomski aspekt, jer morate s ljudima proučiti njihova poslovanja i procijeniti koliki je njihov poslovni potencijal, pa zatim, ukoliko je potrebno, pregovarati s bankama. Tek tada počinjete pisati dokumentaciju i nositi se s potencijalnim poteškoćama koje taj dio nosi. Prema tome, potrebna je prvenstveno dobra volja i želja za učenjem, radom, napredovanjem i sakupljanjem iskustva vezanog za pripremu i provedbu ovakvih projekata, a određeno zvanje na diplomi nije niti barijera niti garancija uspjeha.

Kako agencija posluje kroz ovo vrijeme?

Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske županije d.o.o. osnovana je Odlukom Skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije od 19. prosinca 2002. godine s ciljem ravnomjernog razvoja na području cijele Bjelovarsko-bilogorske županije. Na prijedlog Bjelovarsko-bilogorske županije  Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske županije d.o.o. upisana je u Upisnik upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja kao regionalni koordinator za Bjelovarsko-bilogorsku županiju.

Posljednjih godina agencija kontinuirano postiže dobre rezultate. Promoviramo sve programe, i godišnje radimo projekte u vrijednosti oko 150 milijuna kuna. Na dnevnoj bazi se to odražava kroz prosječno 5-10 sastanaka s poljoprivrednicima u našim prostorijama te jednu do dvije prezentacije novih programa po općinama i gradovima. U usporedbi s drugim županijama, mi smo jedna od agencija koja svakako ima manje zaposlenih, trenutno nas je 9, ali imamo stalni uzlazni trend rezultata što mislim da puno govori o našem radu.

Što to konkretno znači za vas – kolika je uspješnost prijava na natječaje?

Svaki natječaj koji je raspisan ima određene kriterije koji određuju tko su mogući prijavitelji te ima ograničeni budžet. Primjer bi mogao biti IPA-in natječaj pogranične suradnje gdje mi nismo granična županija, ali možemo biti pridružena. Ulazimo u budžet od 2 milijuna kuna, a maksimalni iznos projekta je 1 milijun kuna. Kad se na takav natječaj javi 40 do 50 projekata, a mogu biti financirana samo 2, visok je rizik da projekt ne prođe. Međutim, projekti se moraju pisati, to je naša obaveza. Ako i ne prođemo na tom natječaju, projekt se dorađuj i traži se nova prilika za prijavu na neki drugi, srodni natječaj. Jedan od pozitivnih primjera gdje je bio jako veliki broj prijava od kojih je prošao tek mali broj projekata iz cijele Hrvatske svakako je Poslovna infrastruktura gdje je na zadnjem natječaju prihvaćen projekt općine Veliki Grđevac. Bilo je prijavljeno oko 150 projekata a prošlo ih je oko desetak, i mi smo bili među njima. S druge strane natječaji za programe iz Fonda za zaštitu okoliša imaju jako visoku prolaznost, ukoliko prijava prođe administrativnu provjeru te ukoliko u sljedećoj fazi projekt zadovoljava sve natječajem propisane kriterije, vjerujem da svaki projekt prolazi. Ruralni razvoj ima jako veliku novčanu alokaciju, a po mojoj procjeni dosadašnjoj, minimalno 8 od 10 kvalitetno pripremljenih projekata trebalo bi biti financirano.

Koje sve programe i fondove prezentirate na ovom prostoru?

Prezentiramo sve programe za civilni, javni i privatni sektor, od komunalne infrastrukture, gospodarstva, zaštite okoliša, društvenih djelatnosti do međužupanijske i međunarodne suradnje. Dva operativna programa od kojih je jedan konkurentnost i kohezija, i on obuhvaća oko 10 tematskih ciljeva koji će se financirati. Među njima se mogu prepoznati i bolnice, inovatori, škole, ali i kompletan segment gospodarstva te javna infrastruktura. Drugi operativni program vezan je za ruralni razvoj i on obuhvaća kompletnu poljoprivredu i ruralni razvoj, i tu nema gotovo ničega što se ne bi moglo sufinancirati sa 50% ili čak i više. Tu postoji i segment koji će financirati i ostale usluge na selu, od domova za zbrinjavanje, dječjih vrtića do mehaničarskih radionica i malih turističko trgovačkih radnji. Energetika je pak primjerice prožeta kroz niz programa.

Primjeri iz naše okoline bi bili...?

Ima ih mnogo. Od farme »Derifaj«, preko »Gale« koji su jedan od prvih i svakako uspješnih primjera većeg iskorištavanja novca iz poljoprivrednih fondova. Što se pak tiče energetike, jedan od boljih primjera je osnovna škola Veliki Grđevac, gdje je napravljena kompletna izolacija krovišta, prozora i fasade, kupljeno je novo grijanje na pelete, i promijenjena je unutarnja rasvjeta kako bi bila energetski učinkovitija. Škola je tako u potpunosti preuređena i na visokoj je razini energetske učinkovitosti. To je bio projekt vrijednosti oko 1.200.000 kuna, gdje je od Fonda sufinanciran u iznosu od 80%. To je velik novac i za Županiju i za školu, ali on se prema procjeni proračunski isplati kroz 4 godine.

Jedan od naših glavnih zadataka je dobra promocija projekata i informiranje korisnika, a za one koji dođu u agenciju pomažemo im svojim savjetovanjem ili u pripremi natječajne dokumentacije. Od početka ove godine, kako je krenula objava javnih poziva Fonda za ruralni razvoj i Europskog socijalnog fonda te nacionalni programi sufinanciranja, upita za izradu projektnih prijedloga, iz svih sektora, sve je više i nažalost trenutno svojim kapacitetima ne možemo odgovoriti na sve njih.

S obzirom na prošireni obujam, a istovremeno i kvalitetu vašeg rada – planira li se povećanje broja zaposlenih?

Ove godine se nadamo povećanju broja zaposlenika i osoba koje ćemo uzimati na stručno osposobljavanje. Jedan od preduvjeta je i da se od 1. travnja preselimo u novi i veći prostor od ovog u kojem smo trenutno.

Kakav je plan agencije za 2015. godinu?

Kao regionalni koordinator obavezni smo provoditi učinkovitu koordinaciju i poticanje regionalnog razvoja, obavljati zadaće koje dobijemo od ministarstava i Županije te pripremati strateške dokumente. Tijekom 2015. godine planiramo promociju svih programa koji se provode u Hrvatskoj, na koje se mogu javiti svi od civilnog društva do privatnog i javnog sektora. Ove godine će biti ozbiljna priča s korištenjem EU fondova. Krenuo je program za ruralni razvoj i brojne mjere. Tu je i operativni program za konkurentnost i koheziju koji najavljuje niz natječaj, fondovi za zaštitu okoliša, i tako dalje. Naš prvi zadatak je sukladno natječajima koji izlaze, prepoznati potencijalne korisnike te ih obavijestiti i prenijeti im informacije o mogućnostima financiranja iz natječaja. Onima koji se na kraju odluče za prihvaćanje projektnog procesa pomažemo s daljnjim savjetovanjem i eventualnim pripremanjem natječajne dokumentacije.