Od subote u bjelovarskom kinu igra film »Igra oponašanja«, a danas je Američka akademija za film objavila da je ta povijesna drama, temeljena na životu, djelu i sudbini matematičara Alana Turinga nominirana za osam Oscara: za najbolji film, Morten Tydlum za najbolju režiju, Benedict Cumberbatch za glavnu mušku ulogu, Keita Knightley za najbolju žensku sporednu ulogu, Graham Moore za najbolje prilagođavanje scenarija, za montažu, najbolju za film izvornu pjesmu i za scenografiju.

Dobro vođen i napravljeni film govori o velikom junaku II. svjetskog rata koji je isključivo zahvaljujući svojoj znanosti, matematici, razbijajući njemačke šifre spasio tisuće života i vrlo vjerojatno skratio rat za godinu-dvije. No, kao što to biva, blještavo djelo koje nije mogao izvesti nitko drugi, a još više znanstvena, matematička zaostavština Alana Turinga koja je temelj današnjega računalstva i teorijski je temelj umjetnoj inteligenciji, nisu bili dovoljni da se Turinga i danas slavi onako kako je zavrijedio. Naprotiv, u poraću ga je zadesila iznimno okrutna sudbina.

Upravo ta kombinacija, osobne sudbine i povijesne nepravde tema je ovoga filma, način na koji se može dogoditi da se briljantne ljude s neizmjernim zaslugama baci u blato, prljavštinu koja do danas s Alana Turinga za najširu javnost nije potpuno skinuta.

Valja imati na umu da ta, masovna ljudska ludost i zaslijepljenost koja je Turinga stajala života, nipošto nije karakteristična za neki tvrdi, totalitarni sustav. Naprotiv, sve što se Turingu dogodilo bilo je upravo u zemlji koja se, kako u ratu tako i u miru, diči svojom naprednom demokracijom, slobodoumljem i snošljivošću. A Turing nije jedini velikan na kojega je bačeno blato. Treba li spomenuti još jednoga velikana koji ni danas nije slavljen onako kako zavređuje: Nikola Tesla.

Iscrpni prikaz biografije Alana Turinga, njegova djela i sudbine, objavljen je u Nacionalu 2012. godine u povodu 100. obljetnice rođenja znanstvenika, a prenijelo ga je i Zvono.