U utorak minutu prije ponoći obustavlja se prikupljanje potpore među građanima Europske unije u prilog pučke inicijative o bezuvjetnom temeljnom prihodu građanina. Godina dana nije bila dovoljna da se prikupi ukupno tek malo više od četvrtine potrebnih glasova da bi Europska komisija inicijativu morala bezuvjetno razmotriti.
U nedjelju 12. siječnja nekoliko sekundi prije 14.04 i Belgija je »protrčala« kroz cilj te se tim »presijecanjem vrpce« uvrstila među četiri od 28 zemalja Europske unije koje se dohvatile broj glasova označen kao prag inicijative. Razvoj ovoga glasanja u samo posljednja dva dana malo je tko mogao predvidjeti, a tijek događaja naučio nas je mnogočemu.
Eto, naučio nas je da se može »spavati« cijele godine i onda kampanjski zbrzati u cajtnotu. Pravi, »manekenski« primjer za to je iznenađenje zvano Bugarska. U ovoj građanskoj inicijativi Bugarske nije bilo nigdje. Svi su pogledi većinu vremena bili uprti u Belgiju i Nizozemsku, zemlje koje su vodile u broju glasova potpore inicijativi u prilog temeljnom bezuvjetnom dohotku. A onda se, nakon četiri mjeseca drijemeža najprije u lipnju probudila Slovenija, pa smo i nju motrili do trenutka kad su od srpnja i građani novoprimljene Hrvatske dobili priliku da se izjašnjavaju o toj inicijativi. Hrvatski su građani taj posao do prelaska zadanoga praga obavili najprije, i to samo u nekoliko tjedana. Bugarska je, doslovno, tri dana prije zaključivanja s koracima od po nekoliko tisuća glasova na dan dohvatila svoj prag, a potom i – vjerojatno jedina – ispunila i premašila svoju kvotu.
Naučili smo i to da bi ovakva inicijativa uspjela sedam europskih zemalja mora dosegnuti prag, uz ukupno milijun prikupljenih glasova. Kada bi svih 28 zemalja Europske unije prikupilo glasova potrebnih za dohvatiti prag - bilo bi to tek 55 posto potrebnih glasova. Kada bi svih 28 zemalja Europske unije uspjelo dohvatiti dodijeljeni broj glasova, prikupilo bi ih se milijun. Očigledno se u pravilima računa da će građani neke od zemalja biti motiviraniji od drugih.
JAVNOST LOŠE OBAVIJEŠTENA
No, ovo dosad bio je svojevrstan sportsko-kladioničarski pogled: gole brojke i tablica. Mnogo je važnije ono o čemu se tu radi, o tome kako su stanovnici pojedinih zemalja uopće obaviješteni o tome što je to bezuvjetni zajamčeni dohodak. Čitatelji Zvona to, dakako, znaju.
Tamo gdje je kampanja obavještavanja vlastite javnosti prouzročila da se o tom ekonomskom modelu otvori rasprava bilo je lako prikupiti potreban broj glasova potpore. Hrvatskoj je posebno pomogao uspjeh švicarske inicijative, onaj trenutak s predavanjem ustavotvorne inicijative za koju je na Trgu konfederacije u Bernu istovareno osam milijuna novčića od pet centa. Mnogima ta vijest, ponajviše potvrda da bezuvjetni dohodak nije osamljena izmišljotina nekih europskih besposličara, nije pomogla. Recimo, mnogi Grci ni do danas nisu saznali da ta inicijativa uopće postoji, a nakon što sam prijateljici ondje objasnio o čemu se to zapravo radi, s otprilike 1200 glasova u samo nekoliko dana ondje je prikupljeno 500 glasova više i krivulja porasta broja glasova potpore nastavila se strmo penjati uzbrdo. Naravno, jedna prijateljska obavijest iz inozemstva o akciji prikupljanja potpore u samoj Grčkoj nije mogla dovesti do preoketa.
Taj primjer, zapravo, najrječitije govori protiv pogrešnih i često nedobronamjernih tvrdnji o tome kako su toj inicijativi skloni jedino siromašni. I obratno, da su joj neskloni oni u bogatijim zemljama gdje su građani navodno svjesni da bi takvo što financirali iz svojih džepova. Naprotiv, u »gronjem domu« zemalja koje prednjače po ozivu na tu inicijativu su uglavnom bogatije zemlje: Belgija, Nizozemska, Švedska, Francuska, Austrija i Njemačka. Iskazala se naglim napretkom dosad drijemajuća Estonija koja je postotkom prešla jednu Mađarsku u kojoj uzlazna crta pokazuje ravnomjernu stalnost.
Upravo su u donjem domu najpotrebitije krizne zemlje poput Cipra, Italije, Rumunjske, Malte, iz čijega su se društva tek u posljednje vrijeme izvukle Španjolska i Portugal. Ključ, dakle, nije u »potrebi siromašnih« i »egoizmu bogatih« – što je jednostavno priručna izmišljena floskula nedobronamjernih. Tamo gdje se o temi raspravlja argumentirano rezultata ima. U Sloveniji su čak, na temelju proračuna iz ne baš prosperitetne 2010. godine izračunali da bi bezuvjetni temeljni dohodak ondje bio u visini od 300 eura. Pojedinosti pogledajte ovdje. Ali ondje to nije sve. Ekonomisti izučavaju scenarije prelaska na bezuvjetni dohodak na fakultetima i u institutima, a oni kojima je do njih stalo radove mogu lako pronaći na internetu.
JE LI INICIJATIVA PROPALA?
Upravo tako, otvaranjem i neotvaranjem rasprave mogu se razumjeti iznimno razliličiti rezultati zemljama približno sličnog profila, poput Finske (jedva 15 posto od praga) i Švedske (više od 55 posto), Estonije (više od 65 posto) i Letonije (1,9 posto) te Luksemburga (13,5 posto) koji bi doista u jednom poslijepodnevu mogao dosegnuti svoj prag od 4500 glasova golim uličnim dijeljenjem letaka.
Velika Britanija i Irska su prilično duboko ispod europskog prosjeka najvjerojatnije jer oni koji bi trebali u tim zemljama pokrenuti inicijative pogrešno procjenjuju da neće biti uspjeha s obzirom na to kolika se socijalna davanja izdvajaju u tim zemljama. Pogrešno samoobeshrabrivanje i rezultat je jasan.
Slučaj Bugarske u kojoj je u dva dana prikupljeno deset puta više potpisa nego cijele godine sasvim je druge prirode. Inicijatori su ozbiljno razgovarali sa sindikatima i sindikati su pristali uz građansku inicijativu. Ondje se pokazuje kako za toliku zemlju ni brojka od 25 tisuća nije cilj nedostižan u tjedan dana. Da, aktivizam bez kontakta sa stvarnošću nije ništa drugo do li goli aktivistički mazohizam! Bez obzira na to koliko razlog za aktivizam bio dobar ili besmislen, jednako im se piše!
S obzirom da je prikupljeno tek oko četvrt milijuna glasova – je li inicijativa propala? Nije! Čak 34 zastupnika Europskog parlamenta potpisalo je izjavu kojom se poziva na uspostavljanje temeljnog prihoda kao jednog od ljudskih prava. S obzirom da je to oko pet posto eurozastupnika (na gotovo 508 milijuna stanovnika EU), a među potpisnicima je i hrvatski Nikola Vuljanić, oni predstavljaju puno više od milijun potpisnika potrebnih da bi Europska komisija bezuvjetno razmotrila pučku inicijativu.
BEZUVJETNI DOHODAK GLAVNA TEMA MAINSTREAM MEDIJA U SAD-U I DRUGDJE
Brže ili sporije, bezuvjetni prihod je tu da bi i ostao. I prije ili kasnije bio primijenjen. On nema alternative, ako za alternativu ozbiljno uzimamo da će sve više poslova od ljudi preuzimati inteligentni strojevi, a sami će ljudi bez prihoda taj sustav — srušiti. Uostalom, ni vulgarno potrošačko društvo, ideal liberalnoga kapitalizma, nemoguće je bez potrošača. Alternativa putu prema bezuvjetnom prihodu jedino mogu biti rušilački nemiri. Bezuvjetni dohodak je danas i glavna tema mainstream medija u SAD-u i drugdje, jer pokusi posvuda daju dobre rezultate.
Možemo li nešto uraditi danas, da se riješi dilema hoće li bezuvjetni dohodak doživjeti naša djeca ili tek naši unuci? Naravno, preostala su još dva dana za iskazivanje potpore pučkoj inicijativi. Istovremeno online ide i dopunska europska inicijativa. Što ste jednom glasali za jednu inicijativu, ne znači da ste time iscrpili sve što možete učiniti da se iz čovječanstva posve iskorijeni siromaštvo, a svijet učini barem malo sretnijim mjesto za život!
P. S. - Za medijske navike publike posljednjih godina je neobično, ali za pravila struke nije nimalo, da glasila koja su o nečemu isprva izvijestila objavljuju i izviješće o tome »što je bilo poslije«. Mi se toga pravila držimo, unatoč tome što je jasno da će ovaj prilog na čitanje pozvati znatno manje čitatelja. Sigurni smo, međutim, da su oni čitatelji koje zanima ovaj tekst mnogo kvalitetnija publika od onih za kojima u žetvu klikova portali kreću uobičajenim jeftinim trikovima.