Da odmah razjasnim sukob interesa: kandidat sam Piratske stranke hrvatske na nedjeljnim izborima za 11 hrvatskih zastupnika u Parlamentu Europske unije za sljedećih pet godina. Za vašu informaciju, to je lista 16.

Što je nama Europski parlament? Vjerovali ili ne, upravo propisi iz Europske unije nam određuju otprilike trećinu svih propisa koji se tiču svakodnevnoga života. Na primjer, jedino se tamo može donijeti propis koji obuzdava telekomunikacijske kompanije da naplaćuju »roaming«: nešto što je imalo smila kad su postojale analogne telefonske centrale, pa je doista bio trošak telefonirati u inozemstvo. Sada je taj prijenos digitalan, i u biti je jednak »trošku« kojem se izlažete na Internetu kada gledate stranice iz Novog Zelanda. Taj trošak ne postoji, a korporacije će ga naplaćivati sve dok im se to ne zabrani. Prvi je korak već napravljen.

Europski parlament je od »privjeska« eurointegracijama iz mandata u mandat sve snažnije evoluirao u pravi parlament gdje se prihvaćaju, ali i odbacuju inicijative Europske komisije, europske »vlade«. Štoviše, inicijative iz Europskog parlamenta počinju upravljati i politikom Europske komisije. I one će još više jačati zato jer su članove tog tijela izabrali građani, za razliku od imenovanih povjerenika. Upravo se u Europskom parlamentu određuje koje su slobode u kretanju ljudi, koje zdravstvene i druge norme mora poštovati silno podupirana poljoprivreda, koja sve prava imaju potrošači svih vrsta dobara, od lutrija, preko raznih sitnica, do automobila i putovanja avionom. EU je i mjesto gdje se određuje zaštita okoline, jer puzeća zagađenja (kao i prirodne katastrofe) ne poznaju granice. Glavni je smisao Europskog parlamenta da određuje načine na kojima će svim građanima u zemljama članicama biti bolje. Sve ostalo je besmislica.

Što zapravo radi Europski parlament? U Europskom parlamentu se, to moram naglasiti, ne borimo za hrvatske nacionalne interese. Naprotiv, to je posao vlada svake od zemalja EU. Kad bi to bio posao naše vlade, ona bi bila na stalnoj vezi sa zastupnicima iz Hrvatske. Ali nije. A i mediji kao da slijede tu pogrešnu naviku i politiku: iz Bruxellesa i Strasbourga se uglavnom prenose bizarnosti i ispadi marginalaca. A ne teme i propisi koji će i kod nas, važiti koliko već sutra. Ni prošli saziv Europarlamenta bio sve samo ne »rezalište« za »rashodovane političare« – što je nekoć bio običaj – jer su se i najveći opekli.

A mi, naravno, u glavnim strujama domaće politike kaskamo. I patimo od iluzija »borbe za hrvatske interese«, a govorit će vam u izbornoj noći o »izbornim pobjednicima«. I to je koješta! Lani se HDZ hvastao pobjedom, a nije naglašavao da je na vrhu liste bila kandidatkinja iz te stranke. Ona, uostalom, u Bruxellesu i nije prišla grupaciji u kojoj je ta stranka, nego upravo onima koji tamo uglavnom glasaju protiv.

Kako radi Europski parlament? Oni koji zamišljaju da se i u Parlamentu EU prakticira folklor iz Hrvatskog sabora, gdje vladajući nameću, a oporba nemoćna kontrira iz inata, grdno se varaju. Istina, u tom tijelu s više od 700 zastupnika postoji neka vrsta zastupničkih klubova – kojim opet dominiraju grupacije najvećih, s lijeva i s desna – ali je ondje nemoguće provoditi »stranačku stegu«. Istina, može se sumnjati kako golemi broj zastupnika u pučkoj ili socijalističkoj grupaciji svoje smjernice o odlučivanju donosi u užim krugovima (a ti su podložni utjecajima tradicionalnih lobista, jer svatko ima svoje. Uostalom, kad bi se zastupnici natezali na način kako se natežu ovdje, kod kuće, male stranke ne bi imale nikakvih izgleda.

A stvari stoje posve obratno: vrlo često zastupnici će glasati za dobro potkrijepljene prijedloge neovisno odakle dolaze. Upravo zbog toga u prošlom je sazivu »po glavi zastupnika« najproduktivnija bila grupacija koju čine Zeleni i Pirati. Ne robuju ničijim interesima, a ono što su predlagale dvije najmodernije stranke na dobro su svih. Uostalom, u nas je malo tko razumio da npr. Ivo Stier i Tonino Picula i te kako mogu dobro surađivati na temama koje se tiču svih. A ne da se folklorno inate i našu malu grupu doživljavaju ušančenima držeći jedan drugoga na nišanu. Upravo zahvaljujući Zelenima i Piratima u EU imamo napredne propise o zaštiti okoline, kažnjavaju se velike korporacije u pokušaju da nekažnjeno od potrošača izmuzu što više što više novca...

Evo nekoliko pojedinosti. Prva je naizgled sitnica: kad si već svake dvije godine nabavite novi mobitel, morate li i sa svakim kupiti novi punjač? Naravno, to je glupost, pa je Europska komisija prva na svijetu naredila da svi novi mobiteli moraju imati isti priključak za punjenje (i vezivanje za računalo). Po prstima su – s kaznama u milijardama dolara – dobivali divovi poput Microsofta i drugih pseudomonopolista, a u Europi se djelotvorno provodi regulacija da ni na jednom dijelu gospodarstva ne može izroniti netko »prevelik"« koji bi nametao nerealne cijene, a da istovremeno »ne smije propasti«. Sada se upravo to sprema i europskim komercijalnim bankama. A ista je ta grupacija – uz pomoć argumenata i alarmirane javnosti – uspjela razotkriti i onesposobiti podmukle inicijative kao što su ACTA, SOPA i PIPA. Štoviše, taj posao nije dovršen i u sljedećem mandatu EU parlament se mora ozbiljno umiješati u netransparentne pregovore o prekoatlantskom trgovinskom sporazumu, jer ono što je o njima dospjelo u javnost ne sluti na dobro građana!

Što žele pirati? Piratska stranka nije tu da bi »osvojila vlast«. Pirati su, kako u svijetu i Europi, tako i u Hrvatskoj, iznikli iz internetskog demografskog miljea kao prva nova politička ideja u XXI. stoljeću. Bilo je nekih poznatih – poput osnivača Wikipedije Jimmyja Walesa – koji piratima savjetuju da promijene ime, na primjer u Internetska stranka.  Koje nerazumijevanje! Piratska je ideja o Internetu kao području slobode, razmjene znanja o svemu, a upravo to, sve, Pirate zanima. U sebe upijamo najbolje iz političkih ideja XX. stoljeća: od ekonomije do sloboda, društvenih i individualnih, te okoliša – trudeći se da damo svoj doprinos, uglavnom mladih i drukčije mislećih, svojem stoljeću i svojoj budućnosti. Zato je Piratskoj stranci lako surađivati sa svima koji na sceni igraju otvorenim kartama, a u Europskom parlamentu su nam upravo zbog toga najbliži Zeleni.

Za što se pirati zauzimaju? Pirati se snažno zauzimaju za svaku vrstu osobne autonomije, kao vrste slobode. Ekonomsku, energetsku, slobodu govora i stvaranja. Pirati se, neka to bude jasno, ne zauzimaju za ukidanje autorskih prava kreativcima, nego za reformu copyrighta koji po uzoru na patentno pravo iz XIX. stoljeća zapravo sputava inventivnost i stvaralaštvo. Zauzimamo se i za stvarne jednake izglede svih, a to počinje sa stvarno besplatnim školovanjem za sve. XX. stoljeće donijelo je dobrobit obaveznog i besplatnog osnovnog školovanja, a mi vjerujemo da pravo tako novo stoljeće mora donijeti kvalitetni skok ujednačenog i besplatnog srednjeg i visokog školovanja – kao šansu za sve. Nastavničko zvanje mora biti cijenjeno kao nekad, jednako kao ono liječnika i inženjera. A znanost je vrh koji civilizaciju vuče naprijed. Međutim, znanje nije roba, nego je baština koja se slobodno dijeli.

Zauzimamo se i za ekonomiju po mjeri čovjeka XXI. stoljeća. Danas kada je civilizacijski doseg takav da se dobara – materijalnih i kulturnih – proizvodi više nego ikad, nedopustivo je da velik dio ljudi osjeća egzistencijalni strah od nezaposlenosti, jači nego i u ratnim godinama, a da istodobno ta civilizacijska dobra na račun svih prisvaja šačica mahnito bogatih. Zauzimamo se za koncept bezuvjetnog prihoda građana kao temelj novog oblika ekonomije – putem kojega će mnogo više ljudi stvarati i raditi ono što voli, u čemu su najbolji i s kime im je rzadovoljstvo raditi – umjesto pristajanja na neželjeni posao, ako ga uopće bude, a i to za većinu pod prečesto ponižavajućim uvjetima. To je jedina političko-ekonomska ideja koja ima budućnost, ako nam je cilj da stvaramo sretniji svijet. Pirati su već počeli na njoj djelovati i neće na tome stati.

Ne vjerujemo da će današnja cinična politika »shvatiti poruku« onih koji tvrde da iz revolta neće izaći na birališta. Na takve će se ispade politika staroga kova samo nasmijati i dići palac. To je za njih super.

Izbori nisu kladionica da biste na listićima prognozirali »pobjednike«. Birajte – sada i uvijek – jedino one za koje vjerujete da najbolje razumiju ovo vrijeme i da će znati dobiveni posao u političkim tijelima iskoristiti na dobro svih. Pirati vjeruju da njihovo vrijeme dolazi. Ubrzajte ga.