• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size


Što bi se dogodilo da je na Bjelovar pala atomska bomba koja je bačena na Hirošimu

E-mail Ispis PDF

Na jučerašnji dan, prije 70 godina, bačena je prva atomska bomba na japanski grad Hirošimu, a tri dana poslije i druga, na sreću i posljednja, na drugi japanski grad Nagasaki. Okončanje II. svjetskog rata, odnosno prisiljavanje Japana na bezuvjetnu predaju bili su razlozi ili izgovori za upotrebu atomskog oružja.

Dok se oni koji su prije sedam desetljeća preživjeli napad atomskom bombom na Hirošimu bore prenijeti svoje uspomene na mlađe generacije, velik dio svijeta je dozvolio da to sudbonosno jutro, 6. kolovoza 1945. godine, izblijedi iz njihovih sjećanja.

Oko 66.000 ljudi, većinom civila, je poginulo, navodi se u izvješću koje je pripremila amerčka vojska godinu dana nakon napada. Isto izvješće navodi i brojku od 69.000 ranjenih te više desetaka tisuća onih koji su oboljeli od radijacije.

Ponekad je teško nastalo razaranje i štetu predočiti i vizualizirati, upravo zato PRI's The World je napravio program koji omogućuje da vizualizirate štetu iste atomske bombe na drugom mjestu u današnjem svijetu. Tako možete atomsku bombu, koja je bačena na Hirošimu, virtualno baciti na svoje mjesto ili svoj rodni grad i vidjeti koliko štetu bi bomba učinila. To možete učiniti ovdje.

Mi smo virtualno atomsku bombu bacili na Bjelovar, sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije, a učinak možete vidjeti na fotografiji s početka teksta.

Procijenjena šteta te postotak smrtnosti izrađeni su na temelju nekoliko istraživanja: »The Atomic Bombings of Hiroshima and Nagasaki« kojeg su pripremili u Manhattan Engineer Districtu, a koji je bio dio Manhattan Projecta pod čijim okriljem je napravljena atomska bomba, »The Effects of Atomic Bombs on Hiroshima and Nagaski« kojeg su pripremili u United States Strategic Bombing Survey, korišetni su i izračuni  iz »Medical Effects of the Atomic Bomb in Japan by A. W. Oughterson and S. Warren«. Procjena ne uzima u obzir razlike u zemljopisnom terenu i vremenskim uvjetima.

Ukoliko pak želite točniju procjenu štete te mogućnost izbora različitih atomskih bombi Alex Wellerstein, povjesničar znanosti u »Stevens Institute of Technology«, stvorio je simulator Nukemap.

Ažurirano ( Petak, 07 Kolovoz 2015 09:17 )