BJELOVAR Poduzetnici iz Bjelovarsko-bilogorske županije zajedano s predstavnicima obrtničke komore danas, 29. travnja, upoznati su s mogućnostima povlačenja i korištenja bespovratnih sredstva iz EU fondova na skupu koji je organizirao Grad Bjelovar i konzultantska kuća Eufondia d.o.o u velikoj vijećnici u Gradskoj upravi.

Na skupu su stručnjaci konzultantske kuće Eufondia pojasnili koje mogućnosti imaju mali i srednji poduzetnici u korištenju EU fondova. No, isto tako pozvali su poduzetnike da im se obrate i predstave svoje programe, s kojima planiraju ići prema EU fondovima, kako bi ih oni besplatno ocijenili. Nakon toga, ukoliko program ima prolaznu ocjenu prema EU fondovima, onda im oni mogu izraditi cjelokupni projekt.

Naime, Ministarstvo obrta i poduzetništva je 9. travnja 2015. godine objavilo natječaj za dobivanje bespovratnih sredstava namijenjenih investicijskim ulaganjima malih i srednjih poduzetnika i to:

• za izgradnju proizvodnih kapaciteta malih i srednjih poduzetnika i ulaganje u opremu,
• za ulaganje u proizvodnu tehnologiju malih i srednjih poduzetnika

Riječ je o trajno otvorenom Pozivu, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava koji iznose oko milijardu kuna.

Namjena sredstava je gradnja novih, preuređenje i proširenje postojećih prostora, nabava strojeva, opreme, alata, radnih vozila, za mjere energetske učinkovitosti i informatičkih tehnologija, za savjetodavne usluge, sudjelovanje na sajmovima i usavršavanje u svezi s provedbenim projektom.

Iznos sufinanciranja za izgradnju proizvodnih kapaciteta je minimalno 1.500.000 kuna do 15.000.000 kuna, a intenzitet potpore 35% za srednje poduzetnike i 45% za mikro i male poduzetnike. Odnosno, minimalna ukupna vrijednost projekta, ukoliko se radi o malom poduzetniku, mora biti oko 3.3 milijuna kuna kako bi se mogao kandidirati prema EU fondu.

Dok je minimalni iznos sufinanciranja za ulaganje u proizvodnu tehnologiju 500.000 kuna, a maksimalni 5 milijuna kuna. Iz toga pak proizlazi da minimalna ukupna vrijednost projekta, ukoliko se radi o malom poduzetniku, mora biti oko 1.1 milijun kuna.

Osim toga, iz konzultantske kuće su naglasili da u priznani trošak, a s kojim se pravdaju nepovratna sredstava, ulaze samo oni troškovi koji su nastali nakon prijave programa.  Znači, sve ono što je poduzetnik uložio prije prijave ne može se financirati nepovratnim sredstvima. Kako bi se projekt za izgradnju proizvodnih kapaciteta mogao prijaviti, mora biti kupljeno zemljište te hale koje će se graditi moraju imati građevinsku dozvolu. Sve to poduzetnik mora sam financirati. No, zato je dobro da Općine i Gradovi dozvoljavaju plaćanje komunalnog doprinosa nakon izdavanja građevinske dozvole, jer se onda on može financirati iz tih bespovratnih sredstava. Osim toga, poduzetnici da bi se mogli kandidirati s projektom moraju imati zatvorenu financijsku konstrukciju za cijeli projekt. To je moguće preko kredita banke, u tom sljučaju moraju priložiti garanciju banke, ili ako imaju svoja sredstva onda ih moraju prije prijave oročiti u banci i tamo ih držati dok ne dobiju odgovor, odnosno ugovore na potpis. Isto tako moguća je i kombinacija, dio svojih sredstava, a dio iz bankovnog kredita. Naglasili su, ukoliko se projekt odobri, nakon dvije godine on se kontrolira. Znači, poduzetnik je dužan ispuniti sve ono što je navedeno u projektu. Ukoliko je obećao zaposliti ljude mora ih zaposliti, i to točno onoliko koliko je naveo, isto tako ukoliko je naveo povećanje proizvodnje, izvoza ili nešto slično, to mora ispuniti baš onako kako je to i naveo.

Upravo je to zanimalo Andriju Purkovića iz Prima commercea, odnosno što će se dogoditi poduzetniku koji ne ostvari ono što je obećao. Ukoliko su odstupanja skroz mala, ili su nastala zbog objektivnih razloga na koja poduzetnik nije mogao utjecati, neće se dogoditi ništa, ukoliko su malo veće, stiže kazna u obliku postotka koji se mora vratit i to s kamatama. No, ukoliko se je poduzetnik jako zaigrao, pa recimo obećao zaposliti 15 ljudi, a zaposlio ih samo pet, kazna će biti velika. Odnosno, morat će vratiti 100% i to s kamatama. No, to nije sve. To mu ulazi u dosje, pa će mu se takva neozbiljna igra uzeti kako otežavajuća okolnost ako se odluči javiti s nekim novim projektom prema EU fondovima. Zato je bitno realno napraviti projekt.

Purkovića je zanimalo kako se klasificiraju mala i srednja poduzeća čiji je vlasnik veliko poduzeće. Znači, ako je veliko poduzeće u malom ili srednjem poduzeću ima vlasnički udio 50% ili više, ono se u ovom slučaju tretira kao veliko poduzeće i ne može svoj projekt kandidirati prema ovoj mjeri za EU fond.

Božidar Zagorac,  predsjednik Obrtničke komore Bjelovarsko-bilogorske županije pitao je kako se njihove usluge naplaćuju prije ili nakon realiziranog projekta. Dražen Breglec, direktor konzultantske kuće Eufondia odgovorio je da oni svoje usluge naplaćuju iz dva nivoa. Prvi nivo su troškovi koji nastaju u pripremi projekta prije prijave i ti se troškovi ne mogu pravdati iz bespovratnih sredstava. Drugi nivo su troškovi koji nastaju nakon predaje projekta, i oni se mogu pravdati u predviđenom postotku, 35 ili 40%.

Stjepana Marinkovića, iz Pučkog otvorenog učilišta Marinković iz Garešnice zanima je li moguće nastaviti započeti projekt, tako da se on prijavi na ovu mjeru i financira iz EU fonda. Rečeno je kako prvo ova mjera nije namijenjena za obrazovne ustanove, već samo za poduzeća. No, isto tako ni započeti projekti se ne mogu prijavljivati na ovu mjeru EU fonda. Ali zato se s realizacijom projekta može započeti odmah nakon prijave projekta. Naravno, u tom slučaju ako projekt ne prođe, poduzetnik će ga morati sam financirati kako bi ga završio.