• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size


ČETVRTA SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEĆA GRADA BJELOVARA

Bjelovarsko gospodarstvo u sve lošijem stanju

Nekada je poljoprivreda bila okosnica ove županije i ovog kraja, ona to odavno više nije. Nije ni po tržnim viškovima, nije ni po vrijednosti i učešću u ukupnom bruto proizvodu koji se ovdje ostvaruje. Iza toga smo imali šumarstvo i proizvode šumarstva, a ni tu se više ne možemo pohvaliti dobrim rezultatima. U metaloprerađivačkoj industriji se nešto dešava i s njome se možemo pohvaliti. Nažalost, ostaje nam vrlo malo gospodarstva koje još funkcionira – rekao je Belošević

E-mail Ispis PDF

BJELOVAR Četvrta sjednica Gospodarskog vijeća Grada Bjelovara održana je jučer, 11. lipnja u velikoj vijećnica Grada Bjelovara.

Grad Bjelovar vodi promotivnu gospodarsku politiku, temeljem strategije gospodarskog razvoja grada Bjelovara, rekla je u uvodnom izlaganju Jasna Višnjević, zamjenica gradonačelnika. Cilj je povećanje konkurentnosti gospodarstva, a jedna od ključnih mjera je jačanje kapaciteta za poticanje inovacija te tehnološki razvoj malog i srednjeg poduzetništva koje je nezamislivo bez uključivanja visokog obrazovanja, napomenula je Višnjević.

Dr.sc. Igor Petrović, direktor Tehnološki park Bjelovar d.o.o., govorio je o Tehnološko razvojnom centru (TRC) i tehnologijama i inovacijama za malo i srednje poduzetništvo.

– Tehnološki park je osnovan između ostaloga i od Visoke tehničke škole u Bjelovaru i to u smislu podrške bjelovarskim poduzetnicima  iz znanstvenih krugova u Bjelovaru i to kroz ideje i rješavanje problema putem tehničke dokumentacije i elaborata te studija. Isto tako, poduzetnici mogu koristiti laboratorij u smislu poboljšanja tehničkih procesa u proizvodnji, odnosno industriji koja postoji u Bjelovaru.  Usluge mogu koristiti svi poduzetnici, a korisnici poduzetničkog inkubatora, koji je skoro popunjen, ostalo je još samo jedan ured slobodan, mogu te usluge koristiti po povoljnijim cijenama. Što se tiče ostalih poduzetnika, ima sve više zainteresiranih za tu tehničku podršku. Izuzetno je važno da poduzetnici koriste našu tehničku podršku, jer u tom slučaju poduzetnik ne mora sve znati, a što je i sasvim normalna stvar – rekao je Dr.sc. Igor Petrović, direktor Tehnološkog parka Bjelovar.

Sa općenitim stanjem gospodarstva u Bjelovaru ne mogu biti zadovoljni ni poduzetnici, ali ni građani, rekao je Josip Belošević, predsjednik Gospodarskog vijeća Grada Bjelovara te dodao kako je gospodarstvo praktički u sve lošijem stanju i sve više ih ima koji ne staju i propadaju. Ako se uzme usporedba desetak godina unazad, onda su to zastrašujući podaci, koliko malo ima ljudi koji neposredno proizvode i stvaraju novu vrijednost u odnosu na sve one druge koji su u neproizvodnim djelatnostima. A oni su ti koji, ako ne stvore novu vrijednost, moraju propast ili otići u predstečaj. Dok se u ovoj drugoj grupaciji pak ništa ne dešava. Pitanje je do kad se to sve može tako izdržati, pita se Belošević.

– Nekada je poljoprivreda bila okosnica ove županije i ovog kraja, ona to odavno više nije. Nije ni po tržnim viškovima, nije ni po vrijednosti i učešću u ukupnom bruto proizvodu koji se ovdje ostvaruje. Iza toga smo imali šumarstvo i proizvode šumarstva, a ni tu se više ne možemo pohvaliti dobrim rezultatima. U metaloprerađivačkoj industriji se nešto dešava i s njome se možemo pohvaliti. Nažalost, ostaje nam vrlo malo gospodarstva koje još funkcionira – rekao je Belošević

O mjerama za poticanje zapošljavanja u 2015. godini govorila je Dijana Zekić-Kereži, predstojnica Područnog ured Bjelovar pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Kao najčešće korištena mjera poticaja za zapošljavanje, od strane poslodavca, pokazala se Stručno osposobljavanje za rad bez osnivanja radnog odnosa, rekla je Zekić-Kereži. To znači da mladi ljudi nakon završenog određenog stupnja obrazovanja idu na godinu ili dvije, ovisno o kojem zvanju se radi kod poslodavca na to stručno osposobljavanje, gdje dobiju naknadu od 2400 kuna, dok je prije bilo 1600 kuna, uz priznavanje putnih troškova do maksimalno 1000 kuna mjesečno. Nakon te mjere slijedi mjera Javnih radova, gdje nisu svi u mogućnosti koristiti tu mjeru. Zatim je mjera Rad nakon stručnog osposobljavanja. Zabilježen je porast sufinciranja zapošljavanja osoba iznad 50 godina, ali i općenito svih dugotrajno nezaposlenih.

– S 31. svibnjem ove godine zaposleno je 25 dugotrajno nezaposlenih osoba, peko naših poticajnih mjera, gdje su potpisani ugovori i ljudi su počeli raditi, a sredstva su isplaćena. Prošle godine, u cijeloj godini, na taj način zaposleno je 36 osoba – rekla je  Dijana Zekić-Kereži.

Ažurirano ( Petak, 12 Lipanj 2015 15:16 )