• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size


PREDSJEDNIČKI KANDIDAT ŽIVOG ZIDA IVAN VILIBOR SINČIĆ:

»NAS ZAPRAVO KAMATARE NAŠIM VLASTITIM NOVCEM«

Nakon oslobođenja od dugova moramo ulagati u proizvodnju i konačno ići na stvaranje novih i dodanih vrijednosti – kaže Sinčić

E-mail Ispis PDF

Prije nego što išta pitamo, recite nam koje su po Vama najzanimljivije ustavne ovlasti Predsjednika RH?

Najzanimljivije ovlasti koje dozvoljava ustav su iz članka 94. gdje stoji da se Predsjednik brine za redovito i usklađeno djelovanje te stabilnost državne vlasti. I u samoj prisezi predsjednik svečano priseže da će bdjeti nad urednim i pravilnim djelovanjem svih državnih tijela. Ako, dakle, znam za nepravilan rad nekog suda, a znam ih stotine, lijepo ću tu vršiti pritisak dok se ne riješi bez obzira kako visok službenik bio umiješan.

Što bi bio Vaš prvi predsjednički potez?

Prvo što treba napraviti jest promijeniti kadrove u vojsci, tajnim službama, diplomaciji i savjetnike predsjednika. Time zemlja dobiva prve prave institucije u koje mogu biti siguran da će obaviti posao i osloboditi zemlju.

Što ako bi Vlada ignorirala neku Vašu inicijativu, koju držite važnim dijelom programa?

Samim izborom mene za predsjednika mnoge stvari u zemlji bi se promijenile, a prije svega način razmišljanja naroda i to je golem potencijal za naprijed. Preko platforme Živi zid organizirao bih građane da vrše pritisak na institucije kako bi se stvari pokrenule u željenom smjeru, a istovremeno bi se spremali za parlamentarne izbore kako bismo zauzeli Sabor i napravili vladu koja će raditi u interesu naroda.

S druge strane, poznato je da država ne može bankrotirati. Hrvatska navodno u nekoj manjoj mjeri još otplaćuje neke manje dugove iz razdoblja Kraljevine Jugoslavije, naslijeđene razdiobom dobara i obveza u sukcesiji. Što mislite, može li Hrvatska odbiti ispunjavati neke takve apsurdne obveze, ili je to cijena njenog suvereniteta – da ih otplati do posljednje lipe, ili centa?

Vlada se ne može zadužiti. To može samo Sabor ili narod. Očito je da krediti i obaveze koje su davale vlade zbog svojih stranačkih interesa nisu bile na službu naroda te namjeravam pokrenuti pitanje legitimnosti duga po jednoj kategoriji iz međunarodnog prava – doktrini nepravednog duga. Velik se dio duga tako može otpisati. Također, poznato je da je novac otet tijekom pretvorbe i privatizacije prebačen iz zemlje u inozemstvo i onda je s istih tih računa plasiran kao kredit ovdje u Hrvatskoj. Nas zapravo kamatare našim vlastitim novcem. Uz ove dvije mjere u relativno kratkom vremenu možemo se osloboditi golemih postotaka duga.

Da je situacija vrlo loša to vide svi, a i svi kandidati ponavljaju ono što svi znamo. Rijetko tko govori o konkretnim potezima za izlazak iz krize. Što o tome govori Vaš program? Što biste konkretno učinili kao predsjednik da nam čim prije krene na bolje?

Svi znamo kakva je dijagnoza i koji su uzroci. Iako to nisu direktne ovlasti predsjednika, moj program stoji objavljen na internetskim stranicama i o ovim temama imam što reći. Potrebno je vratiti monetarni suverenitet odnosno kontrolu nad Hrvatskom narodnom bankom, ukinuti valutnu klauzulu te do određene mjere devalvirati kunu. Time bismo ne samo dali realnu vrijednost kuni i imali prednost pri izvozu nego i razbili kreditnu krizu pošto bi smanjenje vrijednosti kune donijelo i manje rate kredita. Nakon ovog oslobođenja od dugova moramo ulagati u proizvodnju i konačno ići na stvaranje novih i dodanih vrijednosti.

U Hrvatskoj je blokirano oko 320.000 računa građana. Otprilike toliko je i nezaposlenih. Znajući da nezaposleni dobrim dijelom nisu isti oni koji su i blokirani, a također da velik broj zaposlenih radi, a plaće ne prima ili one kasne u nepodnošljivim rokovima, dok još mnogo preostalih radi za minimalne plaće… čiji je prosjek padao iz godine u godinu, odgovorite, može li predsjednik učiniti nešto kako bi tim građanima pomogao čim brže?

Predsjednik može i mora govoriti o tim problemima kao sam već gore opisivao. Potrebno je govoriti o tome tko je uništio i opljačkao ovu zemlju i vršiti taj pritisak dok se stvari ne počnu odmotavati. Sa svakim palim korumpiranim dužnosnikom drugi će se više bojati, a građani će biti sve hrabriji.

Svjedoci smo ovrha i deložacija obitelji, nerijetko i zbog banalnih dugova. Može li, i koliko djelotvorno, Predsjednik utjecati na obustavu deložacija, iako izravnih ovlasti po Ustavu nema, pogotovo u fazi kad su sudski pravomoćne?

Postoje dvije vrste deložacija: one privatne kada na primjer roditelji deložiraju dijete, sukob zbog vlasništva između stranaka i dr. i one zbog nemogućnosti plaćanja duga. Kad se radi o nemogućnosti vraćanja duga potrebno je u Ustav ili ovršni zakon uvrstiti stavak koji će zabraniti ovrhu nad jedinom nekretninom koja služi kao jedino mjesto za život. Već smo jednom sudjelovali u takvoj inicijativi s drugim udrugama, ali nije prikupljen dovoljan broj potpisa. Kao predsjednik ću preko platforme Živi zid organizirati i potaknuti tu inicijativu.

Velik dio obradivog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj je neobrađeno. Navode se mnogi razlozi, od imovinskih do toga da se u nas ne isplati obrađivati zemlju. Može li Predsjednik utjecati da se taj trend preokrene? Što može Predsjednik učiniti kako bi zaštito malog hrvatskog proizvođača, prije svega hrane, ali i drugih proizvoda, kojeg sve više guši veliki uvozni lobi?

Predsjednik ne može direktno odrediti kako će se razvijati poljoprivreda jer gospodarstvo nije njegova direktna domena, ali uz malo kreativnosti i volje može mnogo napraviti. Kad se zemlja oslobodi od korupcije i kreditne krize po obrascu koji sam gore opisao posljedično će se i stanje u poljoprivredi poboljšati. Dobro je dati i osobni primjer. Osobno se bavim uzgojem egzotičnog voća.

Je li Hrvatska okupirana? Tko ju je okupirao?

Zemlja se može okupirati vojnom silom ili dugom, rekao je jednom jedan američki državnik. Mi smo kao zemlja i društvo duboko zaduženi i tonemo još dublje. Banke nas drže u šaci te smo u dužničkom ropstvu, okupirani od banaka, bez monetarnog i mnogih drugih suvereniteta. Rješenje je u povratku kontrole nad Hrvatskom narodnom bankom.

Je li Hrvatska korumpirana i premrežena interesnim skupinama u svim područjima javnog djelovanja — od politike, preko zakonodavstva i izvršne vlasti do sudstva — na način, stječe se dojam, da tome više nije moguće stati na kraj? Ako nije, gdje je početak efikasne borbe protiv korupcije i kako u tome vidite ulogu Predsjednika RH?

Hrvatska je premrežena korupcijom. Iz mozaika stotina slučajeva koje su mi donosili ljudi koji se godinama vuku po sudovima dođe se do zaključka da svega nekoliko tisuća ljudi vuče sve konce u zemlji. Kad bi samo nekoliko desetaka njih palo urušila bi se i cijela mreža korupcije. To je poput domino efekta. Kao što sam već opisao, golem korak naprijed je samo imati predsjednika koji će u medijima javno govoriti o svakom pojedinom slučaju korupcije i pozivati javnost na solidarnost. Sa svakim pozivom i objavljenom pričom građani će biti sve ohrabreniji, a korumpirani u većem strahu. Jednostavno je. Uzmem neki od brojnih slučajeva gdje su umiješana ugledna lica s nekog javnog položaja i govorim o tome svaki dan dok se ne počne rješavati. Sud može ignorirati prigovor nekog građanina, ali ne može predsjednika, a osobito ne na dnevnoj bazi i uz golemu podršku naroda.

Vi ste premladi da biste sudjelovali u Domovinskom ratu. Jesu li prosvjedi branitelja, koji traju već neko vrijeme, opravdani? Može li, i na koji način, Predsjednik pomoći braniteljima? I jesu li ovi koji prosvjeduju autentični predstavnici braniteljske populacije?

Odmah prvih dana otišao sam u Savsku poduprijeti branitelje, ne neku njihovu podgrupu, udrugu ili skupinu odanu nekoj stranci, nego branitelje kao populaciju koju tlači ovaj korumpirani bankarsko-tajkunski establišment. Predsjednik može tražiti od institucija i od javnosti te od samih braniteljskih organizacija da se postroje te da se tako jasno vidi tko je bio pravi branitelj, a tko je vuk u janjećoj koži koji baca ljagu na braniteljsku populaciju.

Ažurirano ( Subota, 13 Prosinac 2014 14:46 )