Prema popisu stanovništva iz 2011. godine grad Bjelovar prostire se na površini od 191,90 km2 te je imao 40.276 stanovnika što predstavlja 33,63 posto od ukupnoga broja stanovnika Bjelovarsko-bilogorske županije. U veljači 2015. na Bjelovarskom Zavodu za zapošljavanje registrirana je 6.331 nezaposlena osoba. Nemojte se slučajno ponadati da su ostali svi zaposleni. Naravno da nisu jer se dobar dio odnosi na umirovljenike i školarce. Što se tiče poduzetničke slike gospodarstva u Bjelovaru prema zadnjim podacima poslovalo je 776 poduzetnika koji su prosječno zapošljavali 7.945 djelatnika koji su ostvarili prosječnu mjesečnu neto plaću od 3.721 kunu. U brojke zaposlenih treba još ubrojiti obrtništvo i javni sektor. Dakle, u Bjelovaru poduzetništvo čini tek 19,7 posto zaposlenih od ukupnoga broja stanovništva. Najveći je problem je što je posljednja proizvodna tvrtka otvorila svoja vrata 2005. godine, a na vidiku nema nove. Za to vrijeme motori razvoja Bjelovara i dalje tonu.
Bjelovarsko gospodarstvo treba razbuditi! Kako?! Moje viđenje razvitka gospodarstva je da Grad Bjelovar treba biti modernije ustrojen na način da mora puno fleksibilnije, učinkovitije i susretljivije se odnositi prema svakom potencijalnome ulagaču. Dakle, Grad u svoje poduzetničke Zone treba privući investitore poticajnim mjerama na način da prvih 5 godina na raspolaganje ponudi korištenje Zone, ubrza procese izdavanja svih dozvola, u pola umanji za nove poduzetnike plaćanje komunalnog doprinosa, djelomično ukine plaćanje poreza na tvrtku te oslobodi troškova priključenja na komunalnu infrastrukturu. Poduzetnike treba zazivati, poduzetništvo treba osluškivati, aktivno pratiti događanja i u pravome trenutku reagirati. Poduzetnici će prepoznati prednosti Bjelovara, ali te prednosti prvo treba stvoriti.
Prema meni, Grad Bjelovar treba smanjiti izdvajanja za socijalnu skrb ma kako to grubo zvučalo. Treba smanjiti davanja za razne udruge, a povrh svega treba smanjiti barem upola broj Mjesnih odbora za koja su izdvajanja iz proračuna Grada viša od 2.000.000,00 kuna godišnje. Ta ulaganja u domove odnose se samo većinom na materijalne rashode i nešto malo na kapitalna ulaganja, dakle to nema nikakve veze sa ulaganjima u neki kraj. Dobiveni novac treba preusmjeriti u izvrsnost učenika, studenata i sportaša.
Ovih dana šuška se oko izgradnje nove bolnice u gradu. Naravno, bolnica je u ingerenciji županije, ali ipak je u planu gradnja u Bjelovaru. Nisam primjetio da se netko iz Grada očitovao po tome pitanju. Prema mojim saznanjima na Lepircu još uvijek livadu krasi tzv. »Pevecov Stonehenge« čija je lokacija vlasništvo Grada i po meni najbolje moguće rješenje za novu bolnicu. Samo treba ponuditi, ustrajati u tome na temelju vizije koju bi svaka odgovorna osoba u Gradu trebala imati. Lepirac svakako predstavlja poduzetničku budućnost razvitka grada.
Bjelovar je centar poljoproprivredne županije. Htjeli mi to priznati ili ne naša županija je poljoprivredna, stočarska prije svega. Bjelovar kao centar županije treba sudjelovati u projektu izgradnje ili obnove mesne industrije u čijem sastavu bi osim mesoprerade trebala biti moderno opremljena klaonica i sušara za meso u kojoj bi i građani mogli svoje domaće proizvode sušiti i vakumirati. Naravno, što se tiče lokacije aludiram prije svega na bivši BIM koji i dalje zjapi prazan.
Na posljetku da se dotaknem malo i kulturnoga izričaja grada za vrijeme trajanja popularne Terezijane. Dakle, terezijana bi trebala biti turistička, kulturna i zabavna priredba Grada Bjelovara. Ali, je li to u istinu tako?! Neću suditi, ali ću kazati da je moje viđenje Terezijane nešto drugačije od ovoga danas. Za početak bih otišao u Varaždin na Špancirfest ili u Čakovec na Porcijunkulovo, vidjeti kako se to radi i kako se novcem iz EU fondova osigurava održavanje prave manifestacije.