Uskoro se obilježava međunarodni dan rijeka, a članovi ORaH-a će sa svojim sugrađanima to učiniti i u Bjelovaru. Nevladine organizacije obilježavaju taj dan diljem svijeta čime skreću pažnju na zajednički problem – nestajanje prirodnih rijeka. Hrvatska je po tom pitanju na putu da vrlo brzo sustigne neslavne rekorde razvijenih zemalja u padu biološke raznolikosti, manjku pitke vode, povećanom riziku od poplava, štetama u poljoprivredi. Čak štoviše, Bjelovarsko-bilogorska županija gotovo da je dotaknula dno intenzivnim zahvatima na rijekama. Sjećate li se uopće kako prirodne rijeke izgledaju, sa svojim šumarcima, rukavcima i šaševima? Žabama, vretencima i čapljama? Proljeća sa poplavljenim pašnjacima i zaostalim ribama u njima? Pecanja i kupanja?
NAKON 60 GODINA DEGRADACIJE RIJEKA SPASITI ŠTO SE MOŽE!
Uzroci masovne degradacije rijeka nisu novi ili nepoznati, a nisu niti nerješivi. Šezdesetih godina prošlog stoljeća započeli su inženjerski zahvati na prirodnim rijekama sa ciljem obrane od poplava u naseljima i radi oslobađanja poljoprivrednih površina. Danas, nakon više od pola stoljeća neobaziranja na upozorenja hidrologa i ekologa, pretjeralo se. Više niti jedna rijeka ili njihova pritoka ne teče površinom krajolika nego se nalaze unutar dubokih ravnih kanala. Posljedica je nepostojanje prirodnih mrjestilišta riba koje su temelj prehrambenog lanca u prirodi, tako da su ptice močvarice prisiljene hraniti se na ribnjacima. Kroz takve kanale bujice prebrzo dotječu do uskih grla ugrožavajući naselja, a potom odnose dragocjenu vodu. Kanalizirana Česma je snizila podzemne vode uzrokujući svojevremeno veliko sušenje okolnih šuma, što je u svijetu općepoznata posljedica neodgovarajućeg gospodarenja vodama. A klimatske promjene kojima smo zahvaćeni, tek su počele pogoršavati situaciju, što znači da je zadnje vrijeme za izbjegavanje novih, možda i većih šteta.
KRENUTI OD IZRADE PROSTORNIH PLANOVA ŽUPANIJE, GRADOVA I OPĆINA
Popravak stanja mogao bi potrajati, ali raspoloživi su izdašni fondovi predviđeni za takve potrebe. Oni otvaraju perspektivu za restauraciju pojedinih riječnih segmenata radi zaustavljanja globalnog pada biološke raznolikosti, podizanja razine podzemnih voda, usporavanja bujica, te stvaranje potencijala za navodnjavanje, ribogojstvo i turizam. Moguće je osigurati sredstva za edukaciju i prilagodbu poljoprivrednika za promjenu poljoprivrednih kultura, proizvodnju biomase za obnovljive izvore energije, obnovu pašnjaka i poplavnih šuma na područjima uz prirodne rijeke. Radi se o stvaranju radnih mjesta i potencijalno demografskoj obnovi ruralnih krajeva.
Odakle krenuti? Od prostornih planova. Ove veljače održana je javna rasprava o Stručnoj studiji utjecaja na okoliš prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije koja je pokazala veliki propust u velikom broju predviđenih zahvata na našim rijekama. Ali to je dobar početak, jer struka zna odakle krenuti. Uključite se i vi u nastavak kreiranja javnih politika, jer mišljenje javnosti je važno! Ipak se radi o budućnosti vas i vaše djece.
