Zlatko Salaj je doktor veterine sa Zagrebačkog veterinarskog fakulteta i od prošle godine magistar znanosti na području marketinga sajmova. Kandidat je HSS-a za dožupana koji dolazi iz gospodarstva i to s mjesta direktora poslovno uspješne i ugledne tvrtke Bjelovarski sajam koju je upravo Salaj u vrijeme svog desetogodišnjeg direktorovanja pretvorio u županijski brand.
– Ukoliko izborimo pobjedu za čelna mjesta u županiji, svjestan sam da se od mene očekuje da svojim idejama i rješenjima utječem na brži razvoj upravo onog sektora života bez kojega nema života – realnog sektora, kako uobičavamo nazivati proizvodno vrijedno gospodarstvo, kaže Zlatko Salaj.
Mi tome možemo dodati razmišljanje da ukoliko će se na mjestu dožupana Zlatko Salaj ponašati kao što se ponaša na mjestu prvog čovjeka Bjelovarskog sajma, realno je očekivati da bi realni sektor zaista mogao povećati svoj doprinos ukupnom razvoju županije. Dovoljno je naime reći da je Salajeva temeljna postavka u svim poslovima čista računica. Potrošiti dovoljno i toliko da, kada se podvuče crta,mora još nešto ostati.
– Takvu sam naviku donio iz svoje kuće u kojoj se i danas na taj način razmišlja, kaže Salaj koji je cijeli svoj život proživio na selu i pored svih poslova nastavio se baviti poljoprivredom kojom se bavila njegova obitelj.
GOSPODARSTVO TREBA VJETAR U KRILA IZVRŠNE VLASTI
– U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nužno je gospodarstvu dati malo više vjetra u krila. Potrebno je utjecati na stvaranje boljih uvjeta za gospodarske subjekte koliko je to najviše moguće na razini države. Ali istovremeno treba na razini županije pomoći gospodarstvenicima koliko je to moguće. Postoje neke olakotne okolnosti za poslovanje naših tvrtki koje se mogu provesti i na razini županije. To je naš prioritetan zadatak.
Na koji način je to moguće?
Potrebno je okupiti i saslušati gospodarstvenike i zajedno s njima izboriti rješenja koja će biti razvojna i poticajna, posebno kada je riječ o prilagođavanju zakonske regulative stvarnoj situaciji na terenu, a ono na što možemo utjecati i riješiti sami u županiji bez odlaganja. Ima dosta stvari koje bismomogli sami promijeniti i prilagoditi gospodarstvu. I eto ubrzo rezultata u novim investicijama i novim radnim mjestima. Ne treba se baviti megalomanskim investicijskim projektima nego pomoći i onima najmanjima gospodarskim subjektima s jednim zaposlenim da nešto poizvedu i ponude tržištu neku novu vrijednost. Svi su vrijedni pažnje i zaslužuju da im se u županijskoj i lokalnoj upravi bude pri ruci. Posebno u današnje vrijeme krize nedostaju razgovori da se pronađe na koji način pomoći razvoj gospodarstva i uz pomoć prijedloga samih gospodarstvenika, a ne samo kritika da nešto nevalja, napraviti novi iskorak.
Tako govori Zlatko Salaj kada objašnjava pristup gospodarskoj problematici o kojoj će voditi brigu ukoliko bude izabran za dožupana. Naravno, posebnu priču ima za poljoprivredu s kojom živi cijeli svoj život.
– Ne treba gledati poljoprivredu kao djelatnost u kojoj vrijede samo pojedinci koji obrađuju stotine hektara i tove tisuće svinja ili proizvode tisuće litara mlijeka. Poljoprivreda su i oni koji uzgajaju povrće i cvijeće na balkonima. Svi koji se prime bilo koje poljoprivredne alatke i proizvedu nešto bez obzira je li riječ o malom vrtu uz kuću ili oranici od nekoliko desetaka i stotina hektara. Svi su proizvođači vrijedni naše pažnje kojima treba stvoriti uvjete u kojima će se taj njihov posao isplatiti.
Posljednjih godina Bjelovarsko-bilogorska županija iz svog proračuna izdvaja najviše novca za poljoprivredu od drugih županija. Je li to potrebno činiti i dalje?
Smatram da treba nastaviti s mjerama koje je županija provodila s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje koja je tradicijski vezana uz naš kraj. Pritom treba stimulirati nove tehnologije, ali zadržati i tradicijsku proizvodnju posebno onu koja se može na tržištu pojaviti kao ekološka proizvodnja s višestruko većom cijenom. Novi voćnjaci i vinogradi, proizvodnja povrća i drugih kultura na županiji pokazali su koliki su nam potencijali izvan pšenice i kukuruza. Obradive površine na području županije ne bi trebale biti zapuštene, a to je također posao ljudi u lokalnoj upravi. Međutim, valjalo bi osigurati više novca za pojedine projekte izvan županije i to s razine države, ali ubuduće i iz europskih fondova.
Mislite li da te nove promjene mogu unijeti u županijsko gospodarstvo upravo ljudi s kojima ste se kandidirali za čelne pozicije u županijskoj izvršnoj vlasti?
Mi smo baš pravi tim, ne preklapamo se nego dopunjujemo. Priča je zatvorena s one najvažnije strane. Župan SDP-a u liku Vedrana Babića ima povećanu mogućnost pristupa sredstvima na državnoj razini kojima bi se osigurala pomoć projektima na županiji. To je jednostavno činjenica koja se mora priznati i na koju ne mogu računati drugi kandidati koji nemaju iza sebe vodeću i vladajuću stranku. Moj resor bi bio razvoj gospodarstva posebno poljoprivrede, a to je moj domaći teren na kojem sam već godinama i na kojemu su mi poznata i ona dobra predrecesijska i ona loša vremena gospodarske krize posljednjih godina.
Treći član našeg tima Marina Balen svojim znanjem i obrazovanjem, mladošću i energijom daje dodatni impuls, garancija da će u sektoru društvenih djelatnosti zapuhati novi vjetrovi, da će se promovirati nove tehnologije i poticati ljude na potrebu cjeloživotne edukacije.
U vašim javnim nastupima često spominjete važnost ruralnog prostora i tradicije sela koje treba njegovati i sačuvati.
Svjedoci smo postupnog nestajanja naših sela. Sve što je do sada poduzimano nije dalo rezultata, ali ne smije se odustati. To je naš identitet, naša prepoznatljivost, a bez obzira na lošu starosnu strukturu, koja se može popraviti osiguravanjem boljih uvjeta života i zadržavanjam i povratkom mladih, ne smije se zanemarivati proizvodna snaga koja leži u potencijalima na selu. Tu je i zemljište, ali i gospodarski objekti. Sve je to uz osmišljenu politiku razvoja poljoprivrede moguće staviti u proizvodnu funkciju. To je jeftinije ponovo pokrenuti i prilagoditi novim tehnologijama nego graditi novo. Sačuvati selo i našu tradiciju, proizvode koji su originalni proizvodi jer kao takvi mogu naći svoje posebno mjesto na tržištu i zbog kvalitete i originalnosti, a što je još jako važno s posebnom cijenom. Ukoliko bi birači dadu priliku nastavit ću s projektima koji pomažu svim našim poljoprivrednicima prije svega malim i srednjim. Imamo bogomdanu zemlju koja nije iskorištena kako treba. U svakom selu, pa i uz rub grada nema kuće koja nema nešto zemlje. O tome dijelu poljoprivrede najmanje se vodi briga. Pred očima su uvijek oni sa stotinama hektara i tisućama. Oni imaju svoje udruge, svoja prava znaju iskoristiti, dobivaju poticaje i slično. Oni nama također trebaju i ne želimo ih isključiti, ali o onima s ral zemlje nitko ne vodi brigu. Tih je u jednom selu itekako puno. Kada bi se njihova zemlja zbrojila bilo bi je više nego kod velikih gospodarstava. Tim ljudima najviše treba pomoć. Nije riječ samo o financijskoj pomoći nego savjetodavnoj i edukativnoj oko uvođenja novih kultura kojih do sada nije bilo a primjerene su klimatskim uvjetima. Upoznavanjem novih tehnologija usmjeriti poljoprivrednike u dohodovne kulture i razvoj poljoprivredne proizvodnje koja ima tržište.
Zlatko Salaj je čovjek koji će ljudima vratiti poštovanje i dostojanstvo, kažu Vaši birači u predizbornoj kampanji.
Ja bih tome dodao da ljudima treba vratiti i osmijeh. Svi živimo u teškom razdoblju s mnogim problemima. Ponekada stvari izgledaju još teže nego što jesu. Vjerujem da bi samo malo optimizma mnogo toga promijenilo, a taj optimizam mogle bi donijeti promjene koje bismo željeli unijeti u funkcioniranje izvršne vlasti zbog bržeg rješavanja osnovnih problema stanovnika ove županije. Mislim da je ova nova generacija spremna malo više misliti na malog čovjeka i usmjeriti svoje aktivnosti na rješavanje njihovih osnovnih životnih problema.