Izvor: www.space.com Foto: NASA

Već tri produktivne i sadržajne godine, NASA-in rover Curiosity istražuje po površini Crvenog planeta.

Rover Curiosity sletio je na Mars u noći 5. kolovoza 2012. godine. Dramatično spuštanje na površinu učinjeno je uz pomoć dizalice »sky crane« koja je jednu tonu težak rover nježno spustila na tlo Crvenog planeta.

Nakon spuštanja, Curiosity je sa svojih šest kotača krenuo u istraživanje neposredne okoline, 154 km širokog kratera Gale, kako bi ustvrdio je li okolina ikada imala uvjete u kojima bi mogli preživjeti mikrobi.

Rover Curiosity brzo je uspio obaviti svoj glavni zadatak. Proučavanje stijena u laboratoriju rovera, u blizini spuštanja, inače područje koje se zove Yellowknife Bay, omogućilo je znanstvenicima da dođu do zaključka kako je u krateru Gale u dalekoj prošlosti, prije više milijuna godina, bilo jezero koje je moglo biti pogodno za život.

U srpnju 2013. godine Curiosity napušta područje Yellowknife Bay. Ostavljajući iza sebe tragove robot je krenuo prema planini Sharp, koja se uzdiže 5.5 km visoko prema marsovskom nebu iz centra kratera Gale.

Podnožje planine Sharp bila je primarna destinacija rovera Curiosity u misiji koja je započela lansiranjem, u studenom 2012. godine, a čiji budžet iznosi 2.5 milijarde dolara. Znanstvenici su željeli da se Curiosity popne na donje slojeve planine kako bi putem u tim slojevima stijena pročitao geološku povijest te regije na Marsu.

Kotrljajući se Curiosity u rujnu 2014. godine stiže do donjih slojeva planine Sharp, odnosno do dijela koje su članovi tima nazvali Pahrump Hills. Rover je to područje proučavao narednih pet mjeseci. U tom periodu tri puta je bušio stijene planine kako bi mogao napraviti analizu.

– To uloženo vrijeme je posebno, jer je to bila prva prilika da vidimo sastav planine. Bilo je to pet odličnih mjeseci – kaže Ashwin Vasavad znanstvenik s Curiosity projekta iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratory u Pasadeni u saveznoj državi Kaliforniji.

Rover Curiosity napustio je Pahrump Hills u ožujku ove godine kako bi se pozabavio istraživanjem u višim slojevima planine. Nedavno, rover je promatrao geološku zonu kontakta gdje se spajaju dvije različite vrste stijena.

– To je sada prava avantura, zato što smo se s roverom popeli na podnožje planine te vožnja sada predstavlja puno veći izazov – kaže Vasavada za Space.com.

Debeli pijesak, strm i sklizak teren onemogućili su prvi pokušaj revera Curiosity da dođe do geološke zone kontakta. Zbog toga je roverov tim morao pronaći drugi put kako bi rover došao do zadanog cilja. Ovo je jedan od primjera izazova s kojim se susreću članovi tima.

Dosadašnji roverov rad u podnožju planine Sharp jasno pokazuje kako se tekuća voda nalazi u donjim slojevima planine, napominje Vasavada. Ovi rezultati nadovezat će se na rezultate dobivene u području Yellowknife Bay te će pružiti potpuniju sliku o toj regiji na Marsu.

– Naš pogled na krater Gale, kao na drevni nastanjivi okoliš, strahovito je narastao, i promatrajući to prostorno, ali i kroz vrijeme u povijesti Marsa. I to je ono što nam garantira da će i ostatak misije biti zanimljiv i uzbudljiv – rekao je Vasavada.

Curiosity se trenutno nalazi na visini od 20 do 30 metara iznad dna Gale kratera, nadodao je Vasavada. Tim želi rover popeti na visinu oko 500 metara kako bi dobili uzorke iz različitih slojeva planine Sharp.

Za takvo planinarenje trebat će dosta vremena, kojeg tim za sad nema. Curiosity je trenutno na polovici svoje dvogodišnje proširene misije, a koju je NASA odobrila nakon što je 2014. godine  završila njegova prva misija. Članovi tima u doglednoj budućnosti planiraju podnijeti zahtjev za da se misija proširi na još dvije godine, napominje Vasavada te dodaje kako misli da će s istraživanjima nastaviti i da će Curiosity biti ispravnom stanju i produktivan još najmanje četiri godine.

– Roverov tim učinio je veliki napredak u otklanjanju greške zbog koje je nedavno došlo do zastoja i koja je na roveru oštetila mehanizam za bušenje. Isto tako popustila je zabrinutost oko otklanjanja oštećenja na roverovom pogonu, koji ima šest kotača – kazao je Vasavada.

Oni koji upravljaju s Curiosity sada misle da znadu kako izbjeći vrste terena s izbočinama i udubljenjima te stvaraju promijene u softveru koji pokreće kotače, odnosno rovera, pojasnio je Vasavada.

Sve to učinjeno ulijeva na povjerenje da će kotači izdržati koliko ih trebamo da ostvarimo planirani zadatak, a to je popeti rovera na veću visinu na planini Sharp – zaključio je Vasavada.