Izvor: www.tportal.hr
Od samih početaka računala su bila opremljena tipkovnicom jer je ona bila jedini način za unos naredbi. Kako su se računala razvijala, tako je na scenu došao i miš.
S razvojem zaslona osjetljivih na dodir oni padaju u drugi plan. Još su uvijek tu, ali sve se češće spominju alternativni načini upravljanja računalima.
Osim već spomenutih zaslona osjetljivih na dodir, koji su doprinijeli razvoju pametnih telefona i tableta, a u posljednje vrijeme i laptopa, znanstvenici rade i na drugim alternativama mišu i tipkovnici.
»NEVIDLJIVA TIPKOVNICA«
Jedna od alternativa, koja se pojavila prije nekoliko godina, bila je laserska tipkovnica. Princip je zapravo jednostavan - laser projicira tipkovnicu na glatku površinu i prati gdje vaši prsti prekidaju snop svjetlosti.
Sličan princip koristi i nedavno predstavljen koncept iz Fujitsua, koji iskorištava činjenicu da tableti i pametni telefoni u većini slučajeva imaju kameru i s prednje strane.
Njihov sustav upotrebljava kameru kako bi prepoznao pokrete prstiju i pretvorio ih u slova na ekranu. Fujitsuov koncept još je u fazi razvoja, no pokazuje u kojem se smjeru kreće razvoj tehnologije unosa podataka.
Njemački istraživači iz Instituta za tehnologiju u Karlsruheu razvili su »rukavicu za pisanje u zraku« koja doslovno prepoznaje geste u zraku kao slova.
Umjesto da se oslanja na kameru koja bi prepoznala pokrete, rukavica je opremljena akcelerometrom i žiroskopom, a s računalom je povezana bežičnom vezom.
Istraživači su uvjereni da će daljnjim razvojem rukavica moći biti ugrađena u svakodnevnu odjeću i koristiti se prilikom pisanja poruka na pametnom telefonu ili tabletu.
MAHNITE RAČUNALU
Upravljanje računalom pomoći gesti pojavilo se s razvojem konzola za igranje. One su iskorištavale malu kameru koja se postavlja na televizor ili žiroskop i akcelerometar u upravljaču da bi reproducirale pokrete igrača na ekranu.
Isti princip sve se češće koristi kod upravljanja stolnim računalom ili laptopom pomoću gesti.
Mauz je čak pretvorio pametni telefon u računalni miš posebnim dodatkom koji omogućava prepoznavanje gesti i dodira i pretvara ih u pokrete kursora na ekranu.
Za razliku od Mauza, Ego! je »supermiš«. Osim što omogućava upravljanje računalom pomoću gesti, opremljen je s 8 GB memorije pa ga možete iskoristiti i kao prijenosni disk, ali i za pohranu omiljenih internetskih »zabilješki« i lozinki za stranice koje najčešće posjećujete. Također, vibrira kada korisnik primi e-mail ili se aktivira alarm u kalendaru.
No i Mauz i Ego! traže od korisnika da ih se drži u rukama.
Prava beskontaktna komunikacija mogla bi biti ostvarena pomoću MYO narukvice ili Leapa.
MYO je potrebno staviti na ruku, a on potom prati pokrete i šalje naredbe na bilo koji uređaj s kojim je spojen Bluetoothom.
Za razliku od njega, Leap je s računalom spojen USB-om i veoma preciznim senzorima prepoznaje geste rukama. Tako je moguće crtati »po zraku«, listati dokument ili zumirati na karti.
UPRAVLJAJTE OČIMA
No pretjerano mahanje pred računalom moglo bi ometati druge ljude. Stoga istraživači razmišljaju o upravljanju računalom očima.
Tobii Technology već godinama radi na razvoju sučelja kojim bi se upravljalo pogledom, a ako je suditi prema najavama, takvo upravljanje moglo bi veoma brzo postati popularno.
Gaze je sučelje koje bi, u kombinaciji s infracrvenim senzorom, moglo iskoristiti pokrete očiju za upravljanje računalom. Zamislite samo da fotografiju na računalu možete okrenuti okretanjem očima.
Uvođenje takve tehnologije omogućilo bi upravljanje računalom i nepokretnim ljudima ili ljudima koji se ne mogu služiti rukama.
I ŠTO JE ONDA SLJEDEĆE?
Znanstvenofantastični filmovi u nekoliko su se navrata bavili idejom da računalima upravljamo mislima. Istraživači rade upravo na tome.
Jedna od njih je Ariel Garten, šefica InteraXona, tvrtke koja radi na razvoju uređaja pomoću kojeg bi se mislima moglo upravljati računalima.
Muse je zapravo tanak obruč koji se stavlja na glavu i koji bi trebao prenositi moždane valove direktno na računala odnosno tablete.
Tehnologija je zapravo jednostavna - obruč očitava električne impulse koji nastaju u mozgu i pretvara ih u naredbe koje računalo izvršava.
Zasad Muse može pomoći korisnicima da se fokusiraju i nauče upravljati svojim mislima, a daljnji bi razvoj trebao poraditi na upravljanju uređajima.
No da tu ima potencijala, govori i vijest da istraživači sa Sveučilišta Brown rade na bežičnom implantatu koji bi se ugradio direktno u mozak i jednog dana omogućio paraliziranim ljudima da pomoću misli upravljaju uređajima oko sebe.
Čini se da su svi oni znanstvenofantastični filmovi, poput »Matrixa« i »Minority Reporta«, bili na dobrom tragu.
U budućnosti ćemo tako moći mirno jesti kokice pred računalom i očima pretraživati internet u potrazi za dobrim filmom.