Pođimo na putovanje u živopisnu i pitomu Ramsku dolinu, nekoć zaboravljeni i zapostavljeni kraj na hrvatskome zemljovidu, kojem svanuće hrvatske slobode i stvaranje nove demokratske države Republike Hrvatske također donosi bolje i sretnije dane. Kada su se probili zadnji metri regionalne ceste Tomislavgrad – Rama Šćit kroz ljuti bosansko-hercegovački krš i gospodarski najnerazvijenije područje, Ramljakama i Ramljacima su se otvorila šira vrata prema Tomislavgradu i Hercegovini, dakako i Hrvatskoj odnosno srednjoj Dalmaciji, moru i bistrim plažama, koja na izvjestan način pripomaže tome kraju kako bi se brže izvukao iz privredne zaostalosti. I Hrvate je na širem okruženju približila, jedne drugima, a moderna cesta umnogome i više znači ljudima i prometu, inače, nego što se mislilo, dakako i za cjelokupni gospodarski razvitak zapadne Hercegovine, prvenstveno Tomislavgrada, Šuice, Livna. U te čiste pitome prostore, bogate tradicijom i nadaleko poznate po voćarstvu i stočarstvu (kvalitetnu i ukusnu mesu, mlijeku, siru, kajmaku, jogurtu), sadašnjom moderniziranom prometnicom brže i lakše pristižu izletnici, turisti i hodočasnici iz svih krajeva, napose iz Dalmacije i bližih primorskih gradova južne Hrvatske. Tako su više oživjele i obale Šćitsko-Ramskog jezera, jednog od najvćeg na tom području, pa se očekuje kako će se na tim najljepšim predjelima Ramske doline ubuduće više razvijati i ruralni i vjerski turizam, o čemu sanjaju i ozbiljno razmišljaju svi Ramljaci.
OBOGATITI TURISTIČKU PONUDU HOTELOM UZ JEZERO
– Rama je sada tek najnužnije komunikacijski povezana sa svijetom, ovaj će se kraj i te kako preporoditi kad se uskoro proširi, asfaltira i modernizira cesta Šćit - Tomilsvagrad. I pogledi su pučanstva cijele Rame uprti prema toj prometnici kojom se, primjerice, iz Splita do Šćita dolazi autobusom ili automobilom najviše za dva sata ili pak iz Sinja za sat i pol vremena udobne vožnje. U okviru obnove i dogradnje Franjevačkog samostana Rama još tijekom obrambeno-oslobodilačkog Domovinskog rata. Razmišljamo i o izgradnji barem jednog hotela ili motela uz jezero Šćit Rama čime bi se itekako obogatila naša svekolika turistička ponuda. – opisuje razvojne planove i projekte toga kraja Božo Mišura iz Rame, koji je godinama obnašao dužnost direktora Zavoda mirovinskog osiguranja u Mostaru.
Rekao nam je kako sve svoje slobodno vrijeme utroši u akcije napretka ramsko-šćitskog područja. Sve govori kako su u ramsko-šćitskoj dolini, gotovo svi stanovnici marljivi poput Mišure. U svemu je, iznad svega, izraženo njihovo domoljublje i privrženost vjeri, svojoj Katoličkoj crkvi, zahvaljujući i tamošnjim franjevcima, dakako i bogatoj tradiciji. Skoro na cijelom području Rame Šćita, vidjeli smo, niču nove, lijepe obiteljske katnice, dakako i po koji gospodarski pogon koji ne narušava ljepotu poznatog krajobraza i predjela u kojima su uređeni vrtovi, cvijetnjaci, voćnjaci, posebice šljivici po čemu je oduvijek bila prepoznatljiva ramska dolina. Tu je sačuvan i izvorni hrvatski pučki folklor, napose nošnja te ini etno-predmeti kojima su se koristili preci sadašnjih ramskih potomaka odnosno obitelji.
KAKO VRATITI ISELJENE RAMLJAKE NA SVOJA OGNJIŠTA?
Ipak je problem toga kraja kako što prije tolike iseljene Ramljake vratiti na njihova rodna ognjišta, koji je i sada najviše u Zagrebu i okolici, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, Švedskoj i prekooceanskim zemljama (njih više od 10.000). Toliko ih je, kažu Ramljaci, ostalo na njihovoj djedovini, a u Rami Šćitu očekuju da će im nova prometnica te ulaganja u razvoj kraja još više udahnuti novi gospodarski i kulturni život, preporod u demokratskom ozračju, a time i popravak demografske slike njihova zavičaja. Tako će se najvjerojatnije zadržati na rodnim ognjištima i mladi Ramljaci, jer će im Ram Šćit jamčiti sigurnu budućnost. Doznali smo kako je nekoć u dolini Rame živjelo više od 20.000 žitelja. No mnogi su Ramljaci s obiteljima odmah poslije Drugog svjetskog rata, posebice nakon izgradnje Jablaničkog i Ramsko-Šćitskog jezera, napustili svoja stara ognjišta tražeći životni prostor. Stvaranjem tih akumulacija potopljene su najplodnije njive, najljepši voćnjaci i pašnjaci, gospodarski objekti u tom krajobrazu. Ali na žalost, val iseljavanja pučanstva na tom prostoru još nije u cijelosti zaustavljen gdje hrvatska sela ostaju prazna.
Franjevački samostan Rama Šćit i župna crkva Marijina Uznesenja duhovna su središtu svih Hrvata u Bosni i Hercegovini, poglavito na području Ramske regije. Uređuju se zajedno sa samostanskim okolišem koji se oplemenjuje novim kulturno-vjerskim sadržajima. Akademski kipar Mile Blažević iz Maovica pokraj Grada Vrlike je još 1994. godine u predvorju samostana podigao velebni »Ramski križ« od bronce koji je odlio u ljevaonici »Tin« u Zagrebu, kao simbol stradanja Hrvata u Rami, u cijeloj BiH, dakako i u cijeloj Hrvatskoj. Sva imena pogubljenih i poginulih Ramljaka tijekom obrambeno-oslobodilačkog Domovinskog rata, a prije nekoliko desetljeća i Drugog svjetskog rata, urezana su na kamene ploče na zidu uz šetnicu pokraj »Ramskog križa« i Šćitskog jezera.
UMJETNIČKA DJELA PRIVLAČE TURISTE
Pokraj ulaznih vrata Franjevačkog samostana podignuta je spomen-ploča od bronce koja simbolizira stradanje ramskog puka, franjevaca i njihova gvardijana daleke 1557. godine, kada su osmanlijski osvajači zapalili i uništili samostan i crkvu. Ploča je također djelo akademskog kipara Mile Blaževića. Kod samog ulaza u samostan i crkvu podignut je i Spomen-muzej koji je sastavni dio velikog poduhvata uređenja okoliša Franjevačkog samostana. Pozornost, dakako, dobro-namjernika privlače i umjetnička djela, također odlivena u bronci, akademskog kipara Kuzme Kovačića s Hvara. Njegov spomenik hrvatskoj ljepotici Divi Grabovčevoj nedavno podignut na Vran-planini. Taj spomenik predstavlja prelijepu Hrvaticu iz rame koju je u 19. stoljeću ubio bogati i razuzdani turski plemić (beg Kopčić s Kupresa), jer se suprotstavila njegovoj pohoti.
– Nedavno postavljena vrata u bronci s likom Dive Grabovčeve i Gospe od Milosti, odnosno slike Čudotvorne Gospe Sinjske, nisu pokretna. Na tom je mjestu s unutarnje strane u niši u zidu čuvana i sačuvana slika Gospe od Milosti (Čudotvorne Gospe Sinjske) do 1687. godine kad su ju franjevci, bježeći pred Turcima, ponijeli sobom u Sinj odvodeći i veliki dio ramskog puka u Cetinski kraj. – govori nam na mjestu, izvoru nemilog događaja fra Mijo Džolan, bivši gvardijan Franjevačkog samostana Rama Šćit.
Akademski kipar Kuzma Kovačić je autor i umjetničkog djela Gospe od Milosti za oltar crkve Marijina Uznesenja u Rami na Šćitu, reljef u bronci (80 x 18 cm). Krunu Gospe od Milosti resi dvanaest zvjezdica, od kojih je njih jedanaest izliveno od srebra i presvučene 24-karatnim zlatnim pločicama. Jedna zvijezda je načinjena od plavog dragulja royal topaza, a Gospin reljef također rese i ini dragulji. U unutarnjem dijelu Franjevačkog samostana Rama Šćit su izložena mnoga umjetnička djela: slike, kipovi, mozaici… hrvatskih i svjetskih umjetnika, koji privlače pozornost dobronamjernika i turista kojih će zasigurno biti sve više.
