Ljudi stare i na kraju slijedi neizbježno - umru.

Ne računajući maligne i srčane bolesti, koje desetkuju mlađu populaciju, starije ljude zna pomesti i obična gripa koja se prometne u smrtonosnu upalu pluća. Pogledajte samo osmrtnice kad uznapreduje zima! Starim ljudima doslovno svane kad uspiju doživjeti proljeće!

Za starije znaju biti kobne i, za mlade ljude, posve bezazlene bakterijske infekcije. Antibiotici donekle pomažu, ali ponešto mora pridonijeti imunosni sustav. Ključeve imunosti u čovjeka drži prsna žlijezda, timus. Ta žlijezda ima važnu ulogu u razvoju za tijelo najvažnijih obrambenih tjelešaca T limfocita i ukupne imunosti.

T limfociti su obrambene stanice koje u tijelu razlikuju »domaće« stanice i uljeze. Svoje ne diraju, a s uljezima se obračunavaju. prsna žlijezda, timus, uklanja »zbunjene« T limfocite, koje slabije razlikuju prijateljske od neprijateljskih stanica koje napadaju »domaće«. Kad timus ne radi dolazi do samoubilačkih reakcija T limfocita koje poznajemo kao autoimune bolesti, kad obrana napada domaćina.

Nevolja je s tom žlijezdom, dugom 5-6 centimetara i široka 3-4 teška oko 35-40 grama, što je od uzrasta dojenčeta do puberteta ta žlijezda dobro dobro razvijena, a poslije puberteta ona polako počinje propadati: njeno se temeljno tkivo počinje zamjenjivati masnim tkivom. I tako dok timus posve ne izgubi svoju osnovnu, najvažniju ulogu središnjeg organa imunosnoga sustava.

Sve ovo sažeto prepričavamo da bi bila jasnija važnost istraživanja tima znanstvenika iz šest europskih zemalja i SAD-a koji je podijelio posao u višedisciplinarnom projektu THYMISTEM. Stručnjaci s područja biologije i imunobiologije će u sljedeće četiri godine razvijati metode za, najblaže rečeno, oporavak funkcije prsne žlijezde uz pomoć matičnih stanica. Iz onoga u uvodu jasno je koliko nade u produžetak života obećava uspješnost tog istraživanja!

Program THYMISTEM je u sklopu europskoga programa »Zdravlje« sedmog okvirnog programa (FP7) Europske unije za to istraživanje šest milijuna eura. Pola milijuna eura od toga pripada Institutu Ruđer Bošković, odnosno, radu na tom projektu njegove znanstvenice dr. sc. Mariastefanije Antice. Koliko se velike nade u svijetu polažu u to istraživanje jasno je, a prema dodijeljenom dijelu istraživanja to je i veliko povjerenje našoj znanstvenici koja u njemu sudjeluje!

Da malo razjasnimo: boravak u »sterilnom balonu«, kako se npr. Michael Jackson mislio braniti od infekcija ima smisla samo kratkotrajno, za oporavka od liječenja neke agresivne bolesti. Obrambeni se sustav »vježba« izložen vanjskim utjecajima da pruži odgovore patogenim virusima i bakterijama. Sa »zaspalim« imunosnim sustavom u sterilnom okolišu organizmu je teško boriti se s vanjskim svijetom, a postaje problematična i zaštita cijepljenjem, koja upravo potiču imunosni sustav. Kad bi prsna žlijezda radila djelotvornije bio bi mnogo lakši oporavak od  razarajućih terapija kojima se pribjegava npr. pri transplantaciji organa (kako ga tijelo primatelja ne bi odbacilo), ili od kemoterapije i radioterapije malignih bolesti.

Nedavna su istraživanja presađivanja matičnih stanica timusa novorođenčadi dala ohrabrujuće rezultate. Prsna se žlijezda njihovom primjenom počinje obnavljati! no, novorođenčadi davatelja jednostavno ne može biti toliko da bi se u zdravstvenim sustavima mogle razviti terapije temeljene na njima. Nada se vidi u laboratorijskom uzgoju tih posebnih matičnih stanica, a upravo je razvijanje toga protokola središte toga istraživanja!

Mariastefania Antica ima u Laboratoriju za elektronsku mikroskopiju Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković status znanstvene savjetnice. Završila je u Zagrebu poslijediplomski studij molekularne biologije između 1981. i 1984. godine, a potom se 1987. godine specijalizirala na Biološkom fakultetu Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu. Na Institutu Ruđer Bošković je od 1994. godine. Prije toga bila je gošća znanstvenica na institutu WEHU u Melbourneu, Imunološkom institutu u Münchenu, Klinici Mayo. Objavila je 31 znanstveni rad, a njeni su radovi citirani više od 550 puta. Osim istraživačkim, bavi se i predavačkim aktivnostima, kako na fakultetima u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.

Posebno je zanimaju imunologija, krvotvorne matične stanice, limfociti i mehanizmi pretvorbe matičnih stanica u specijalizirana tkiva. Te 1987. godine osvojila je državnu nagradu za mlade znanstvenike, da bi 1999. dobila i nagradu HAZU za znanstveni rad. Godinu dana poslije dobila je i državnu nagradu za znanost za rad na razvoju T limfocita izvan samoga timusa.

Ovaj projekt u kojemu Mariastefania Antica ima značajnu ulogu Europska je koisija ocijenila izvrsnim. Nalazi se među 124 znanstvena projekta koje EU financira, odabranima između 1309 prijavljenih. Štoviše, projekt THYMISTEM je uvršten u 10 posto najboljih!

Kako zbog područja znanosti kojim se iznimno uspješno bavi Mariastefania Antica, tako i zbog priznanja i odgovornosti za ovo iznimno obećavajuće istraživanje, imamo puno pravo ponositi se samozatajnom mikrobiologinjom s Ruđera!