U rubrici "Prosvjetari tjedna" predstavljamo najuspješnije djelatnike osnovnih i srednjnjih škola s područja naše regije.

U kolovozu 2009., nakon dugih triseset godina, bjelovarska IV. osnovna škola konačno je dobila svoju diplomiranu knjižničarku. Dejana Kurtović, prof. je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla titulu diplomirane profesorice i znanstvenice filozofije, povijesti, logike i etike, a nakon toga u travnju 2009. i zvanje diplomirane knjižničarke. Zajedno s kolegicom Margaretom Popčević iz III. osnovne škole Bjelovar osmislila je prije dvije godine projekt "Međuškolski književni kviz" koji se u obliku županijskoga natjecanja, u travnju svake godine, provodi među učenicima petih razreda povodom Dana dječje knjige. Projekt nastoji potaknuti na čitanje lektire. Također, u rujnu prošle godine postala je i glavna voditeljica projekta poticanja obiteljskoga čitanja za učenike trećih razreda pod nazivom "Čitamo mi, u obitelji svi" za cijelu Hrvatsku. Projekt se uspješno provodi već dvije godine u 130 škola diljem Hrvatske, promičući razvoj obiteljskoga čitanja, koje sjedinjuje čitanje iz užitka i informacijsko čitanje, kao i važnost školske knjižnice u odgoju i obrazovanju učenika te izgradnji njegova osobnoga identiteta.

Kako ste dospjeli u Bjelovar?

Za vrijeme Domovinskoga rata preselila sam se iz BiH, gdje sam rođena, u Daruvar i tu završila osnovnu školu i Opću gimnaziju. Zahvaljujući mojoj nastavnici, jako sam zavoljela povijesti i odlučila ju studirati. Ali, u gimnaziji sam zavoljela i logiku i filozofiju te sam, uz povijest, odlučila i to studirati. Moji su mi profesori prenijeli ljubav prema predmetima koje su mi predavali i za to im velika hvala. Bilo je i drugih odličnih profesora, no, ljubav prema povijesti i filozofiji bile su najjače.

Na drugoj godini studija tražila sam dodatne izvannastavne sadržaje pa sam bila na brojnim edukativnim predavanjima, seminarima, kazališnim predstavama i filmskim projekcijama te sam i pisala za studentske novine. Istodobno se na "faksu" pojavio i natječaj za posao demonstratora/pomoćnika u Knjižnici Odsjeka za filozofiju. Iako mi je posao trebao zbog novca za studiranje, presudne su, ipak, bile riječi moje razrednice iz osnovne škole koja je mojoj mami rekla kako bi mi kao plahoj i povučenoj, ali marljivoj učenici, odlično odgovarao posao knjižničarke.

IZ VIROVITICE U BJELOVAR

Postala sam jedna od pet demonstratora i doslovce uživala u tih četiri sata rada u knjižnici. Osnove knjižničarstva naučila sam uz mentorstvo knjižničara Darka Šegote, a moje znanje iz povijesti i filozofije odlično se nadopunjuje sa znanjem iz knjižničarstva i uvelike mi pomaže u radu i životu.

Nakon brojnih poslova preko Student servisa, 2009. sam dobila sjajan posao u virovitičkoj Gradskoj knjižnici i čitaonici, a kako sam se cijeli život selila iz jednog grada u drugi, uopće mi nije bilo teško otići raditi u taj srdačni, otvoreni i topli grad. Radeći na poslovima stručne i predmetne obrade knjižnične građe u Odjelu za nabavu i obradu te na Studijskom odjelu knjižnice, uz potporu kolegica Danijele Crnčić i Mirjane Kotromanović, stekla sam još više znanja i iskustva iz knjižničarstva koji su mi uvelike olakšali rad u školi. Kako je to bio posao na određeno vrijeme, u kolovozu 2009. prijavila sam se na nekoliko natječaja, između ostalih i na natječaj za posao školske knjižničarke IV. OŠ Bjelovar, pa, iako sam dobila ponudu i za neki drugi posao, nikad neću požaliti što sam prihvatila baš ovaj.

Kakvo ste stanje zatekli u knjižnici pri preuzimanja posla?

U školi, gdje već trideset godina nije radio diplomirani knjižničar, dočekalo me je poprilično posla. Prvo sam se, u suradnji s ravnateljem, primila unutarnjega uređenja knjižničnog prostora kako bismo, uz ostalo, dobili i dio prostora za držanje knjiga, ali i dio prostora za čitanje, odnosno, za redovito održavaje multi-medijalnih projekcija i nastave. Knjižnica je sada opremljena novim policama za knjige, novim namještajem i tehničkim aparatima poput televizora, DVD-playera, skenera, printera i sl. Sve smo to napravili uz potporu grada Bjelovara.

Dejana Kurtović na svome radnom mjestu u novoobnovljenom i uređenom prostoru školske knjižnice IV. osnovne škole Bjelovar

POSAO SA SMIJEŠKOM NA LICU

Recite nam više o poslu školske knjižničarke. Na koji način Vi sudjelujete u obrazovanju djece?

Posao školske knjižničarke je toliko kompleksan, složen i živahan da ponekad dođem kući premorena od uzbuđenja i poslova koje sam taj dan radila, ali sa smiješkom na licu. Zbog toplog i srdačnog odnosa u radnoj okolini, od samoga se početka osjećam kao važan dio tima.

Osim poslova oko posudbe knjiga, kao školska knjižničarka aktivno sudjelujem i u odgojno-obrazovnom procesu kroz razne aspekte: knjižnično-informacijsko obrazovanje, javno-kulturne djelatnosti, projekti, održavanje web stranice knjižnice i održavanje kontakata s raznim kulturnim, društvenim i odgojno-obrazovnim ustanovama i institucijama (Obiteljski centar BBŽ, Narodna knjižnica "Petar Preradović", Društvo Naša djeca, Gradski muzej Bjelovar, Franjevački samostan i dr.).

Knjižničarka Kurtović prima od ravnatelja zahvalnicu za razvijanje čitalačkih sposobnosti kod učenika

Rad s učenicima obuhvaća 60% radnoga vremena, a 40% ostali poslovi. Od javno-kulturnih djelatnosti najviše organiziram predavanja u knjižnici, književne susrete i susrete s renomiranim stručnjacima iz raznih područja školskoga djelovanja, zatim, književne i druge kvizove, tematske izložbe te, u suradnji s drugim djelatnicima škole, radim na cjelokupnoj javnoj i kulturnoj djelatnosti škole, pomažući pri organiziranju priredbi i događanja povodom Dana kruha, Valentinova, Božića i sl.

Izlet Malih knjižničara u Tiflološki muzej u Zagrebu i posjet Cinestaru gdje su gledali 3D film RIO

Kao knjižničarka, ja sam na usluzi svima kojima treba pomoć oko čitanja, odabira lektire, traženja potrebnih podataka, pisanja zadaća, referata i sl.

NAUČITI VRJEDNOVATI DOBIVENU INFORMACIJU

Spomenuli ste i knjižnično-informacijsko obrazovanje. O čemu je riječ i koliko je bitno za sveobuhvatno obrazovanje učenika?

U suradnji s nastavnicima u knjižnici ili učionicama održavam nastavu knjižnično-informacijskog obrazovanja (KIO), odnosno, knjižnično-informacijske pismenosti (KIP). Informacijska pismenost je jedna od četiri temeljna elemenata cjeloživotnoga obrazovanja, odnosno, učenja: učiti kako učiti, učiti čitati, učiti pisati i informacijska pismenost. Informacijska pismenost uči učenika kako se snaći u ovom novom tehnološkom dobu informacijskoga "kaosa". Današnja djeca uče i znaju više nego mi u njihovoj dobi. "Bombardirani" su znanjem i informacijama sa svih strana stoga ih treba naučiti kako pravilno pronaći, vrjednovati i prihvatiti dobivenu informaciju, znači, kvalitetno i s odgovornošću, kritički i logički, koristiti svaku informaciju koju čuju ili nauče.

Kako kaže prof. Sonja Špiranec: "Okosnicu kompetencijske informacijske pismenosti proteklih su desetljeća činili pretraživanje, vrednovanje i korištenje informacija. U praksi je to značilo da su knjižničari uglavnom podučavali korisnike kako i gdje pronaći informacije. Međutim, sada pretraživanje ustupa mjesto vrednovanju, koje postaje ključnom aktivnošću u kompetencijskom rasteru informacijske pismenosti. Takva promjena težišta potaknuta je promijenjenom informacijskom okolinom u kojoj informacije stvaraju svi, a nerijetko su rezultat kolektivnog djelovanja i suradnje što uzrokuje poteškoće u utvrđivanju autorstva i točnosti informacija".

Što se još događa u školskoj knjižnici?

Brojne edukativne i kreativne radionice s učenicima, a uz to vodim i izvannastavnu grupu Mali knjižničari. To su učenici od petoga do osmoga razreda koji mi pomažu u tehničkim poslovima knjižnice: slaganju knjiga na police, pronalaženju traženih knjiga, omatanju knjiga, izradi iskaznica, postavljanju izložbi, organizaciji književnoga susreta i drugih događanja u knjižnici. Mali knjižničar mora biti savjestan, komunikativan i snalažljiv. On je desna ruka knjižničarki.

Knjižničarka i "Mali knjižničari"

Književni susret s Ludwig Bauerom

Također, uz ostale kolegice i kolege, sudjelujem u održavanju web stranice škole. Zadužena sam za priloge koji se tiču knjižnice, popisa lektire i školskoga izdavaštva. Naime, naša se škola može s opravdanjem pohvaliti sa svojim dugogodišnjim održavanjem i njegovanjem školskoga izdavaštva - što kroz izdavanje školskoga lista, što kroz izdavanje nastavničkih i učeničkih radova.

Iako je knjižnica smještena u matičnoj školi, aktivno surađujem i s učiteljicama područne škole, a radim i s učenicima područnoga odjela u Gornjim Plavnicima.

Koji su još vaši poslovi vezani uz knjige i školsko knjižničarstvo? One su, ipak, temelj svake knjižnice.

Od stručno-knjižničarskog posla zadužena sam za cjelokupnu organizaciju rada knjižnice: od nabave građe za knjižnicu, njezinoga uvođenja u knjižnični fond, obrade, zaštite, korištenja (posudbe) i vrjednovanja korištenja knjižnice. Uz to, priređujem i informacijska pomagala za korisnike (biltene, popise najčitanijih knjiga, analize korištenja i potraživanja pojedinih knjiga i sl.). Zajedno s nastavnicima i učiteljima osmišljavam planove čitanja i nabavke naslova za lektiru. U suradnji s nastavnicima predmetne nastave, stručnim suradnicima i ravnateljem planiram nabavu stručno-pedagoške literature za pojedine predmete.

Novonabavljena literatura mora se uvesti u knjižnični fond te u računalni katalog i inventarnu knjigu knjižnice. Nakon toga zaštićujemo ju omotom i stavljamo na raspolaganje korisnicima. Važno je poznavanje brojnih knjižničarskih pravila kao i osnovnih podataka iz raznih područja. Primjerice, kako biste obradili neku knjigu iz kemije morate poznavati osnove kemije.

OD "CHARLIJA I TVORNICE ČOKOLADE" DO "VAMPIRSKIH DNEVNIKA"

Kako nabavljate nove knjige?Obnavljate li i popravljate stare knjige?

Vrlo je važno pratiti korištenje pojedine knjižnične građe, ne samo lektire, kako bi se moglo bolje planirati nabavu nove literature. Naša knjižnica ima "knjigu želja" ili "Desideratu". Uz pomoć nje pratimo potrebe i potraživanja korisnika za literuturom. U nju upisujemo knjige koje su korisnici tražili ili one kojih ima u malom broju primjeraka. Taj spisak nam pomaže prilikom nabave nove literature.

Iako je ove godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odlučilo financirati pojedine školske knjižnice, ipak je to zanemarivo malo sredstava. S tim se novcem ne uspije obnoviti ni ono što se tijekom godine pohabalo od korištenja, a kamoli obnoviti fond s novim knjigama za kojima postoji velika potražnja. Kako je fond naše knjižnice star 30-40 godina, nastojim, kao knjižničarka, očuvati knjige u što boljem stanju te uz pomoć ravnatelja nabaviti što više novih knjiga.

Vjeruška Štivić iz Narodne knjižnice Petar Preradović u Bjelovaru, učenica Dora Ljubičić iz II. OŠ Bjelovar, Dejana Kurtović, učenik Petar Štivić iz II. OŠ Bjelovar i učenica Lorena Kampičć iz IV. OŠ Bjelovar ispred piramide od knjiga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

S grupom Malih knjižničara, uz pomoć specijalnih ljepila, popravljam oštećene i istrgnute stranice pojedinih knjiga i time im produžujem rok trajanja. To je opsežan posao koji ne može u potpunosti vratiti knjigu u prvobitno stanje kad je bila nova i cijela.

Što učenici najviše čitaju?

Iako najviše čitaju lektiru, učenici naše škole svoju knjižnicu dosta koriste i za čitanje u slobodno vrijeme. Najviše se čitaju "Charlie i tvornica čokolade", "Twist na bazenu", "Vampirski dnevnici", stripovi, knjige čuda i rekorda itd. Učenici najviše posuđuju pustolovne, akcijske, ljubavne i knjige s puno humora. Koriste i naš dio fonda s časopisima, a najviše čitaju Modru lastu, Smib i Radost. Knjižnicu posjećuju i nastavnici u potrazi za raznim pomagalima u nastavi te za svoje stručno usavršavanje, ali i posuđuju knjige za čitanje u slobodno vrijeme. Dakle, školska knjižnica sadrži uz lektiru i stručno-pedagošku literaturu i beletristiku - i za učenike i za nastavnike.

Domagoj Molnar, učenik 4. b, čita svoj dojam o obiteljskom čitanju u školskoj knjižnici svojim kolegama u sklopu projekta "Čitamo mi, u obitelji svi"

Projekti na kojima radi Dejana Kurtović, knjižničarka IV. osnovne škole Bjelovar:

BOOKMARK PROJECT - međunarodni projekt školskih knjižnica u kojemu školski knjižničari, u suradnji s nastavnicima razredne nastave i engleskoga jezika, rade s učenicima na izradi bookmarkera ili straničnika za knjige i onda ih razmjenjuju s partnerskom školom.

NACIONALNI KVIZ ZA POTICANJE ČITANJA KNJIŽNICA GRADA ZAGREBA I ZNANJA - Knjižnice grada Zagreba u suradnji s nakladničkom kućom Znanje svake godine organizira nacionalni kviz za poticanje čitanja. Učenik, nakon pročitanih triju najnagrađenijih knjiga godine, u povodu Mjeseca hrvatske knjige odgovara na 20-ak postavljenih pitanja.

ČITANJEM DO ZVIJEZDA - projekt u obliku državnih natjecanja kojim se nastoji ispitati učeničko snalaženje i poznavanje sadržaja četiriju knjiga s popisa lektire i belestristike. Ovo natjecanje ima tri razine: školsko, županijsko i regionalno.

UPOZNAJTE KNJIŽNICE SREDNJIH ŠKOLA (projekt u izradi) - ovim ćemo projektom nastojati naše osmaše upoznati s knjižničarima srednjih škola grada Bjelovara i s njihovim radom i u nastavi i u knjižnici.

ČITAMO MI, U OBITELJI SVI - nacionalni projekt poticanja obiteljskog čitanja, razvijanja tehnike i navike čitanja po uzoru na roditelje. Provodi se među učenicima trećih razreda jer se u toj dobi učenici susreću s romanima od stotinjak stranica pa često odustaju od čitanja.

VEČER TANGO PLESA (projekt u izradi) - povodom Valentinova nastojat ćemo organizirati za učenike viših razreda kratkotrajni plesni tečaj tanga.

NE PLASTIČNIM VREĆICAMA, DA PLATNENOJ VREĆICI - projekt eko odbora naše škole kojim se želi potaknuti učenike i njihove roditelje na što češće korištenje platnenih vrećica.

MEĐUŠKOLSKI KNJIŽEVNI KVIZ - projekt poticanja čitanja lektire među učenicima petih razreda osnovnih škola Bjelovarsko-bilogorske županije.

SMIJEH U KNJIŽNICI - povodom 1. travnja poticat ćemo djecu na pisanje i čitanje duhovitih tekstova.

Eko radionica o zaštiti ozona