• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size


MEDICINSKA ŠKOLA BJELOVAR BI PO MNOGO ČEMU MOGLA BITI PRIMJER DRUGIM SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA U HRVATSKOJ

RAVNATELJICA OTVORENIH VRATA

˝Uobičajeno je da se ravnateljima ulazi kroz tajništvo, ali k meni - ravno s hodnika. Riječ je o otvorenosti i komunikaciji koje stvaraju međusobno povjerenje.˝ - kaže ravnateljica Medicinske škole Bjelovar Nena Arvay, dipl. ing.    

˝Mislim da smo na putu da pomognemo u afirmaciji zdravstvenog odgoja u školama, oko kojega se u ovome trenutku lome koplja. Naši bi se učenici mogli savršeno uklopiti u nastavu zdravstvenoga odgoja.˝

E-mail Ispis PDF

 

Budući da su ankete jedan od vjerodostojnijih načina prikupljanja informacija o javnome mnijenju, činilo nam se kako ćemo tim putem i mi doći do odgovora na pitanje o najboljoj bjelovarskoj srednjoj školi. Kako veličina uzorka, sudeći prema predizbornim anketama, i nije tako važna, mi smo za anketiranje izabrali deset osoba, od kojih se sedmero izjasnilo za Medicinsku školu Bjelovar.

Da, to smo provjerili na slučajnom uzorku, što ne znači kako se našoj anketi, kao i anketama uopće, treba bezuvjetno vjerovati. Zbog toga smo, kao i zbog potvrde osobnoga dojma, odlučili o Medicinskoj školi saznati nešto više izravno u školi.

- Ova škola primjer je tijesne sprege obrazovanja i stvarnoga života. Naši učenici u medicinskim zanimanjima idu u školu u ciklusima: ujutro na vježbe od 7 do 10 sati, a poslije podne su od 13 do 19 sati u školi. To je vrlo, vrlo naporno. Naša je škola životna. Stalne su promjene... O svojoj bih školi mogla do jutra pričati. Ne mogu, naravno, osporiti vrijednosti drugih srednjih škola, i teško mi je tvrditi da je Medicinska škola Bjelovar stjegonoša bjelovarskog srednjoškolskog obrazovanja, ali ne želim ni zanijekati aktivnosti u Medicinskoj školi koje većina drugih škola nema.

Tako govori Nena Arvay, dipl ing, ravnateljica Medicinske škole Bjelovar, koja je već trinaest godin na čelu ove ponajbolje bjelovarske odgojno-obrazovne ustanove, i naglašava još jedan detalj koji se, nažalost, sve manje može uočiti u našim školama.

- Kod nas profesori nisu "profesori" samo 45 minuta, koliko traje školski sat, što je, također, jedan od faktora uspješnosti odgojno-obrazovne ustanove. Ja sam pobornik toga da onaj koji vodi mora istodobno biti i uzor i korektiv. Ja radim svaki dan od pola osam do pola četiri. Nikada ne odem, a da ne kažem svojim kolegicama i kolegama kada ću se vratiti. Vrata mojega ureda uvijek su otvorena, i to ne samo u prenesenom značenju, nego kod mene u svakom trenutku, kada nekome nešto zatreba, mogu ući i učenici i profesori. U nekim se školama ravnateljima dolazi kroz tajništvo, a kod mene - ravno s hodnika. I nikada me to nije omelo u poslu, niti je to netko u školi zlorabio. Riječ je o otvorenosti i komunikaciji koje stvaraju međusobno povjerenje. - kaže ravnateljica Arvay.

Inače, o Medicinskoj školi možete, gotovo, sve doznati iz odlične monografije tiskane 2010. povodom 50 godina škole, kao i iz preglednih ljetopisa, upravo je u pripremi onaj za prošlu školsku godinu, koji redovito izlaze od 2007., a, naravno, i s nezaobilazne web stranice. Doista, rijetka i vrijedna nakladnička aktivnost škole koja održava i nastavlja svoju tradiciju uz prepoznatljivi grafički (Miroslav Brletić) i vizualni identitet (Dubravko Adamović) čiji su autori naši ponajbolji likovni umjetnici. Zasluga za agilno izdavaštvo pripada školskoj knjižničarki Zorki Renić. Njenim dolaskom u školu, i predanim radom, obnovljen je i dopunjen knjižni fond, a redovito se, u suradnji s knjižničarkama ostalih srednjih škola, organiziraju izložbe, književni susreti, likovne radionice, tribine, predavanja...

Uz sve čime škola raspolaže, najveće njeno bogatstvo su njezini učenici. Trudimo se da mladima srednjoškolske godine budu jedne od najljepših u životu. Želimo ih naučiti korisnim znanjima iz zdravstvenoga područja, ali i iz svih područja rada i života. Nastojimo im pokazati da u ovoj maloj okolini ne žive sami, uvjeriti ih da ne mogu biti neosjetljivi za tuđe tjeskobe i bolove, da je tolerancija jedna od velikih ljudskih vrijednosti, da je poštovanje bližnjega uvjet da bismo i sami bili poštovani.

Uspijevate li u današnje vrijeme opće nestašice financijskih sredstava osigurati optimalne uvjete za funkcioniranje svih aktivnosti u školi?

- Financiranje škole je bolno pitanje kao i kod drugih. Da nemamo program obrazovanja odraslih, teško bismo spajali kraj s krajem. Što se tiče nastavnoga materijala koji svakodnevno koristimo, imamo sve što nam je potrebno, ali moramo biti i jako štedljivi. Od obrazovanja odraslih kupili smo klima uređaje za jedan dio drugog kata i mislila sam kako ćemo svake godine moći klimatizirati po jedan dio zgrade, ali su došla tako teška vremena da smo stali. Nemamo više dovoljno novca. Neshvatljivo mi je zašto i druge škole nemaju program obrazovanja odraslih. Čini mi se da to treba raditi. Sve je više ljudi koji trebaju prekvalifikaciju. Više se ne može očekivati da će se s jednim zanimanjem moći dočekati mirovina. Što više znaš, više vrijediš. Mi u školi zagovaramo cjeloživotno obrazovanje. Ove ćemo godine upisati 13. generaciju njegovateljica čije obrazovanje traje 6 mjeseci. Taj je profil postao posljednjih godina jako tražen i većina se zaposli, a trend je takav da se i dalje otvaraju domovi za starije osobe koji moraju zaposliti stručne osobe. Sada intenzivno radimo na izradi programa za zanimanje dadilje. Mnogo djece čeka na vrtić i mnogi bi roditelji htjeli pronaći nekoga kvalificiranoga za čuvanje svoga djeteta. I zašto sada ne bismo obrazovali žene, posebno u našoj Medicinskoj školi, za posao čuvanja djece, posao koji mogu obavljati kod svoje kuće. Taj posao, ionako, rade žene, ali ponajčešće one koje za to nemaju dovoljno znanja - koje to rade iz srca. Zbog toga ih treba poučiti.Tu su još neka zanimanja koja se mogu koristiti u fizioterapiji, kao što su maseri, koje želimo uvesti u sustav obrazovanja odraslih.

Ima li upita od zdravstvenih ustanova za nove mlade zdravstvene kadrove, za deficitarne profile?

- Nema. Naši se učenici na kraju školovanja sami snalaze za posao, a nas nitko ne informira o potrebama zdravstvu za određenim profilom zanimanja. To bi trebalo riješiti suradnjom Ministarstva prosvjete i Ministarstva zdravstva. Nama treba reći koji nam je stručni kadar deficitaran. Mi smo škola koja može biti servis i koja učenike može naučiti što zdravstvu treba. Pa, ipak, mi ih već godinama obrazujemo po inerciji. Tehnologija ide naprijed i mnoge se stvari preko noći mijenju pa bismo se i mi trebali prilagođavati. To je ogroman posao. No, nešto je krenulo s obrazovanjem medicinskih sestara opće njege... Ne mogu se više u Hrvatskoj medicinske sestre školovati samo četiri godine, već pet. Prve dvije godine su općeobrazovne, pojačani hrvatski, matematika i biologija, a ostali razredi su čista struka s teorijom i vježbama. I nema ni jednoga sata: ni hrvatskoga, ni matematike, ni stranoga jezika, što je, čini mi se, loše zbog izlaska na državnu maturu. Oni su jako opterećeni. To je jako mnogo stručnih sati... Ono što je dobro jest to što će peta godina biti priznata kao stažiranje. Svršetkom naše škole, nakon pete godine su potpuno spremni na rad i nema polaganja stručnoga ispita. Vjerujem kako će se i srednjoškolski sustav obrazovanja postupno prilagoditi potrebama društva, radi čega će biti nužno izraditi mrežu škola u Hrvatskoj. To je težak posao, ali osnovni razlog je da se djeca, na posljetku, ne školuju za listu nezaposlenih...

POLA STOLJEĆA U SLUŽBI ZDRAVSTVA

Djelatnost Škole za medicinske sestre Bjelovar počela je šk.god. 1959./1960. upisivanjem jednoga odjela medicinskih sestara općega smjera u trajanju četiri godine. Od 1975./1976. šk.god. povećava se djelatnost škole upisivanjem više prvih razreda, a zatim i uvođenjem novih profila: primalje, zubni tehničari, laboranti, fizioterapeuti, maser-kupeljari i farmaceuti. Od 1991. godine u hrvatsko su se školstvo ponovo vratile gimnazije i strukovne škole, pa je i Medicinska škola Bjelovar dobila svoj današnji naziv. Od tada se u školi obrazuje za zanimanja: medicinska sestra-medicinski tehničar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, zubotehničar i farmaceutski tehničar, primalja, fizioterapeutski tehničar u redovitom školovanju. U obrazovanju odraslih škola ima program osposobljavanja za njegovateljice, čime potvrđuje svoju suvremenu koncepciju školstva – cjeloživotno obrazovanje. Danas školu pohađa 415 učenika u 14 odjeljenja. Uz 38 nastavnika škola ima i vanjske suradnike, uglavnom liječnike specijalista iz opće bolnice Bjelovar. S upravom i pomoćno-tehničkim osobljem ukupno je 49 zaposlenih. Danas je škola smještena u novoj zgradi u koju se uselila 11. veljače 2008. na Svjetski dan bolesnika. Moderno i stručno su opremljeni kabineti za zdravstvenu njegu te kemijski i zubotehnički laboratorij. Učenici se, uglavnom, obrazuju za rad u zdravstvu, ali zbog četverogodišnjega trajanja svih programa, učenici imaju veliki uspjeh u nastavku školovanja u medicinskoj i kemijskoj struci, ali i na drugim područjima. Mnogi su bjelovarski srednjoobrazovni zdravstveni djelatnici otišli na rad u inozemstvo ili u mnoge hrvatske gradove gdje su, gotovo u pravilu, vrlo dobro prihvaćeni. Nije rijetko čuti kako pri zapošljavanju uvijek prednost imaju medicinske sestre iz bjelovarske Medicinske škole, što je često, čak, i - uvjet.

- Više od pola naših učenika su putnici iz bliže, ali i dalje okolice, posebice Slavonije. U bjelovarskom učeničkom domu najviše je učenika iz Medicinske škole. Zubotehničara je, do prije nekoliko godina, prije otvaranja škola u nekim drugim hrvatskim gradovima, bilo gotovo iz cijele Hrvatske. Školske godine 2005./2006. imali smo 27 % muških učenika, ali ove godine samo18 %. Vrlo teško je objasniti zašto se posljednjih desetak godina taj postotak kretao negdje oko 25 %, a ove godine ispod 20 %. Kada se to usporedi s podatcima otprije 30-ak godina, onda se vidi kako je to nekada u cjelosti bila ženska škola, tek s pokojim muškim učenikom. - iznosi ravnateljica Arvay.

ZAPAŽENI KORISNI PROJEKTI I HUMANOST NA DJELU

Osim u redovitom školskom programu, učenici su aktivni i u izvannastavnim aktivnostima, a na natjecanjima u vještinama i znanju svake godine postižu zavidne rezultate, posebice u strukovnom državnom natjecanju "Schola medica". Edukativni rad s učenicima, posebice kada je riječ o devijantnim pojavama, kao što su alkohol i droga, zauzima posebno mjesto u organiziranju izvannastavnih aktivnosti. Izrađuju se ozbiljni projekti koji imaju svoju primjenu i u stvarnom životu. Autori takavog neobičnog projekta, kao što je produkcija psihološko-edukativnog video-filma o vršnjačkom nasilju, su sami učenici - od pisanja scenarija do snimanja.

- U četvrtom razredu zanimanja medicinska sestra imamo predmet Metodika zdravstvenoga odgoja. U tom ih predmetu naša mentorica, viša medicinska sestra Anka Došen, uči kako, uopće, komunicirati s bolesnima i zdravima ljudima. Također, i prema grupama i temama, poput prevencije ovisnosti. Učenici rade prezentacije, i to često budu prave glumačke predstave: podijele uloge i kada ih uvježbaju idu po razredima i izvode predstavu, pa i u drugim zaiteresiranim srednjim školama. Odlaze i u više razrede osnovnih škola.Tako je, zapravo, i nastao film o vršnjačkom nasilju. Mislim kako smo ovakvim načinom rada na dobrom putu da pomognemo u afirmaciji, upravo, zdravstvenoga odgoja, oko kojega se u ovome trenutku lome koplja. Naši bi se učenici mogli savršeno uklopiti u satove zdravstvenog odgoja. Kada oni to naprave, onda ja kao ravnateljica zamolim voditeljicu da u svoj plan uvrsti odlaske i u neke druge razrede ili, na poziv, i u druge škole. – upućuje nas ravnateljica Arvay na zaključak kako je krajnje vrijeme da se o tome počne razmišljati i na nadležnim mjestima.

Zapažena je i aktivnost maturanata. Desetero najboljih učenika četvrtoga razreda zubotehničara, poklanjaju svoje završne radove (zubne proteze) korisnicima Doma za psihički bolesne osobe u Bjelovaru. Primjer je to kako bi se i u nekim drugim strukovnim školama završni radovi učenika mogli koristiti kao donacije za građane, prije svega slabijega imovinskog stanja.

U Medicinskoj školi djeluje, također, učenička zadruga "Melem". U zadruzi se dogovaraju i pripremaju razne akcije kao što je, primjerice, božićna akcija i prodaja proizvoda učenika: oni iz farmaceutskog zanimanja izrađuju kreme za ruke, kozmetiku, čajeve, zubotehničari rade različite predmete koji se prigodno pakiraju i prodaju na Božićnom sajmu, a od novca koji zarade, pomažu obitelji slabijega imovinskog stanja.

- Ove smo godine, s po nekoliko stotina kuna, pomogli šest obitelji i uz to osigurali još neke darove preko Caritasa i nekih drugih humanitarnih aktivnosti poput "Mali olimpijac". Tako povezujemo učeničku praksu i humanitarni rad. - pojašnjava ravnateljica neuobičajene aktivnosti s kojima se bavi Medicinska škola u Bjelovaru, koja je potpuno otvorena za sve građane i građanske inicijative.

Medicinska škola uključena je i u aktivnosti nekoliko udruga civilnoga društva.

- Nastoji se pomoći što boljoj informiranosti i međusobnoj komunikaciji građana, jer to je put prema boljem društvu. Civilne udruge moraju funkcionirati, jer bez njih društvo nema perspektive. Škola se na taj način otvorila stvarnom životu i na taj način postaje sastavni dio svoga okruženja. Stvari se oko nas mijenjaju i treba ih upoznavati da bi se što kvalitetnije mogli uključiti u životne procese.

Ažurirano ( Srijeda, 25 Rujan 2013 14:30 )