BJELOVAR Učenici I. osnovne škole Bjelovar u srijedu, 6. travnja, u Kulturnom i multimedijskom centru Bjelovar pogledali su film Operacija Arktik. Prije filma prof. dr. sci. Đuro Huber s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je kratko, ali zanimljivo i poučno predavanje o polarnim medvjedima. Profesor Huber prvo se osvrnuo na smeđeg medvjeda (Ursus arctos) koji živi u Hrvatskoj i napomenuo je kako je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj žive medvjedi.  Inače, medvjed je najveća kopnena zvijer, spretan je i snažan, individualan i nepredvidljiv, vrlo radoznao te je jedina antropomorfna životinja koja živi u Hrvatskoj, što znači da kad se osovi na dvije noge nalikuje čovjeku. Iako je zvijer smeđi medvjed hrani se 90-95% biljem. Medvjed je vrlo omiljena i cijenjena životinja, dokaz za tu tvrdnju, napominje profesor Huber, su plišani medvjedi (teddy bear) koje je svatko od nas imao u svom djetinjstvu, a da su cijenjeni pokazuje to što se nalaze na poleđini najveće hrvatske kovanice od 5 kuna.

U svijetu postoji osam vrsta medvjeda, a najveći od njih je polarni medvjed (Ursus maritimus) koji prosječno naraste 215 cm u dužinu i do 160 cm u visinu te prosječno teži oko pola tone. Polarni medvjed je samotnjak, osim kad ženka ima mladunce koji s njom ostaju i do tri godine. Ženka prosječno ima dva mladunca koje hrani svojim mlijekom do 30 mjeseci, a mlijeko ima 24% masti i 10% bjelančevina. Glavna hrana polarnog medvjeda su tuljani, iako je polarni medvjed odličan plivač, on tuljane može uhvatiti samo u rupama na ledu. Odnosno, kada tuljan proviri kroz rupu kako bi udahnuo zrak, medvjed ga usmrti brzim udarcem šape. Osim tuljanja hrana polarnih medvjeda su i uginuli kitovi koje more izbaci na obalu, no to se dešava vrlo rijetko.  Zbog toga globalno zagrijavanje, kojem je uzrok čovjek, ugrožava polarnog medvjeda, pojašnjava profesor Huber, jer smanjenjem leda polarni medvjedi sve teže dolaze do tuljana. Isto tako, čovjek može vrlo lako ugroziti i prehrambeni lanac na Artiku koji započinje algama s kojima se hrane račići, koje pak jedu ribe, ali i kitovi koji ih filtriraju kroz filtere na ustima. Nadalje, ribe jedu tuljani, a tuljane polarni medvjedi, zaključuje profesor Huber.