Izvor: www.vecernji.hr

Kako će svijet izgledati za 20 i više godina? Ako je suditi po najavama, znatno drukčije nego danas. Iako još nismo sigurni da ćemo za samo dva desetljeća imati efikasne lijekove za bolesti poput raka ili side, neke stvari već su izvjesne. Jedna su od njih i novi tipovi zrakoplova koji bi trebali biti energetski efikasniji, brži i ekološki prihvatljiviji. Zahvaljujući vrijednim ljudima i njihovim idejama od, primjerice, Zagreba do Zadra mogli bismo letjeti manjim avionima na struju, a za avione na dužim relacijama gorivo bi mogli dobivati iz zraka.

Internetu kao jednoj od osnovnih ljudskih potreba vjerojatno ćemo moći pristupiti i s "kraja svijeta" i to zahvaljujući novoj tehnologiji izrade prijamnih antena za signal bežičnog interneta (Wi-Fi).

Promjene su moguće i u proizvodnji električne energije jer još smo davno spoznali da su ogromna prostranstva koja u svijetu zauzimaju pustinje gotovo nepresušan izvor energije. Upravo na tim pustim i vrućim prostorima već za nekoliko godina mogla bi se početi proizvoditi struja za našu industriju i kućanstva.

Već iduće godine promijenit će se i način na koji čitamo vijesti u pokretu jer za to više nećemo morati pognuti glavu kao što to moramo danas dok tražimo informacije na mobilnih telefonima i tablet-računalima. Umjesto toga sve što želimo znati dolazit će nam pred oči, a prvi korak k razvoju takve tehnologije napravio je Google čije pametne naočale s nestrpljenjem očekujemo.

No nije sve tako idealno jer naš će planet i dalje vrebati opasnosti. Osim onih sa Zemlje, mnogi vjeruju da će nam prijetnje stizati i iz svemira i to u obliku asteroida koji će prijetiti udarom u naš planet i uništenjem civilizacije. Zbog toga se već razmišlja o razvoju tehnologije kojom bismo asteroide mogli "bombardirati" i tako sačuvati svoju civilizaciju. Sve su ovo neke od sedam ideja za koje se smatra da će promijeniti svijet. Ako se i jedna od njih u cijelosti ostvari i provede u djelo, moći ćemo reći da smo postigli uspjeh.

1. LAGANI ZRAKOPLOVI NA STRUJU KOJI NE ZAGAĐUJU

Intenzitet zračnog prometa u svijetu udvostručit će se do 2031. i to ponajprije zbog rasta standarda u zemljama u razvoju. Sve što smo dosad učinili u smanjenju zagađenja tada bi moglo pasti u vodu ne napravi li avioindustrija neki radikalan zaokret. Postoji nekoliko načina za rješenje problema, a o jednom od njih razmišlja NASA. Njihova je ideja proizvoditi zrakoplove koji troše i do 50 posto manje goriva, a pametniji navigacijski sustavi trebali bi skratiti letove. Na kraćim udaljenostima mogli bi se koristiti i manji električni avioni koji bi se punili na struju ili Sunčevu energiju.

2. MIKROUREĐAJI KAO RJEŠENJE ZA PROIZVODNJU GORIVA IZ ZRAKA

Znanstvenici su osmislili minijaturne baterije s metalnim oksidima na jednoj, a silikonom na drugoj strani. Metalni oksidi trebali bi upijati Sunčevu svjetlost kratke duljine vala (plava svjetlost) i koristiti tu energiju za razbijanje morske vode na kisik i protone. S druge strane, silikon bi trebao upijati Sunčevu svjetlost duge duljine vala (crvena svjetlost) i kombinirali protone s elektronima. Baterije su dobar izum jer proton u kombinaciji s elektronom tvori vodik, a upravo bi on u budućnosti mogao biti korišten u proizvodnji pogonskih goriva.

3. "INTERNET U SPREJU" U SVAKOM KUTKU SVIJETA

Internetu želimo pristupati kad hoćemo i otkud hoćemo. Opterećenost mreže dodatno će rasti kako bude rastao broj pametnih mobitela i tablet-računala. Ograničavanje pristupa, bilo vremenski, bilo u brzinama, nije rješenje, a problem su i slabo naseljena područja koja internetski operatori često ne žele pokrivati kvalitetnim signalom. Zbog toga je jedna kompanija osmislila rješenje – "antenu za Wi-Fi" u spreju. Riječ je o tekućini ispunjenoj milijunima nano-kondenzatora koja, kad se nanese na uređaj, prima signale znatno bolje od standardne metalne antene.

4. PUSTINJE KAO VELIKI PROIZVOĐAČI STRUJE

Potreba za strujom raste, a slično je i s njenim cijenama. Stoga je dobro znati da pustinje dnevno upiju više energije nego što svi stanovnici Zemlje potroše u godinu dana. Znajući to, znanstvenici i političari osmislili su projekt "Desertec" koji predviđa gradnju vjetroturbina i solarnih elektrana na prostoru od nekoliko stotina kvadratnih kilometara. Prva energija iz pustinje mogla bi biti isporučena iz Sjeverne Amerike u Europu. Predviđa se da bi do 2050. mogla pokrivati 20 posto europskih potreba za električnom energijom.

5. SVE BITNE INFORMACIJE MORAJU DOĆI PRED OČI

Mobiteli nam danas daju pristup jako velikom broju informacija, ali imaju i jednu manu. Da bismo pročitali ono što nas zanima, moramo pognuti glavu što često, pogotovo dok hodamo ulicom, i nije preporučljivo. Taj će problem vjerojatno već ove godine početi rješavati pametne naočale. Taj će nam Googleov uređaj omogućiti prikaz svih relevantnih informacija ravno pred našim očima, a njime ćemo moći upravljati i glasovno. Internet u lećama vjerojatno je sljedeća faza razvoja ove tehnologije, a to bismo mogli doživjeti u sljedećim desetljećima.

6. PREVENTIVNI NAPADI NA PRIJETEĆE ASTEROIDE

Film Armageddon još nas je krajem devedesetih godina 20. stoljeća upozorio da smo nepripremljeni za eventualni udar asteroida u Zemlju. Zbog toga se već nekoliko godina razmišlja o razvoju tehnologije kojom bismo mogli lansirati bombe u svemir i tako uništiti asteroide za koje procijenimo da bi nam mogli predstavljati opasnost. Razvije li se na vrijeme, napredni bi sustav mogao biti testiran već 2020. Njegova cijena trebala bi biti visokih 500 milijuna dolara, no za spas civilizacije kakvu poznajemo vjerojatno bi mnogi bili spremni izdvojiti novac.

7. GRADNJA VISOKIH NEBODERA OD DIJAMANATA

Dijamant je jedan od najtežih materijala u svemiru. Čist je i izvrstan je vodič topline, a u cijelosti se sastoji od ugljika. Nekim je stručnjacima pala na pamet ideja da bi se upravo dijamant mogao, umjesto čelika, koristiti u gradnji visokih poslovnih zgrada. Iako se uglavnom vezuju uz bogataše, stručnjaci ističu da je moguće usavršiti tehnologiju kojom bismo znatno jeftinije proizvodili dijamante i tako ih koristili u građevinskom sektoru. No, osim za gradnju, bili bi nam korisni i u proizvodnji dijelova za avione i svemirske brodove.