Izvor: www.21stoljece.hr

LHC je osnovan i izgrađen u suradnji s više od stotinu država, instituta i laboratorija. Među njima su se našli i Hrvati predvođeni višim znanstvenim suradnikom Instituta Ruđer Bošković i članom tima koji je sudjelovao na otkriću Higgsova bozona, Vukom Brigljevićem.

"Glavni događaj godine je svakako otkriće nove čestice koju smo prezentirali u srpnju i to je temelj za daljnja istraživanja. Preostaje pitanje jesmo li doista pronašli što se nadamo da smo pronašli ili smo našli nešto drugo tražeći Higgsov bozon. Do 4. srpnja smo se pitali postoji li bozon uopće, a od tada se pitamo što smo točno otkrili. Za sada mogu reći da smo pronašli nešto što se ponaša kao Higgsov bozon, ali ćemo morati provjeriti sadržava li sva svojstva koja predviđa teorija", ispričao je Vuko Brigljević, znanstvenik koji je prije 19 godina prvi put zakoračio u prostorije CERN-a i umalo zaplakao od sreće.

Higgsov bozon je zadnja karika u objašnjenju što sastavlja najosnovnije građevne elemente svemira te bi objasnio činjenicu da sve ostale čestice nose masu. Jedan od ciljeva LHC programa je otkriti postoji li bozon.

LOV NA BOZON

"Kako to radimo? Veliki sudarivač sudara snopove protona i mjeri 40 milijuna sudara svake sekunde. Ako bozon postoji, onda će se nekoliko puta u jednom satu bozon stvoriti i jako brzo raspasti u određene čestice. Bozon se raspada gotovo odmah, nezamislivo brzo, ali se može izmjeriti. Na nama je da identificiramo u koje čestice se raspao i u koju vrstu konačnog stanja ćemo ga smjestiti i odgovara li to raspadu Higgsova bozona. Čestice koje proizlaze iz tog sudara prolaze kroz detektor, što je red-veličina nekoliko nanosekunda i u detektoru proizvode električne signale. Te električne signale filtriramo, pohranjujemo i u tražimo zanimljive karakteristike sudara. To je temelj za sve što slijedi. Akcelerator je radio jako dobro i sada se ta faza zaključava do kraja veljače 2013. godine. Tada će nastupiti stanka od dvije godine, kada se akceleratori servisiraju, a znanstveni timovi temeljito istražuju dobivene podatke. U tako velikom kompleksu stalno se nešto kvari, pa CERN želi biti siguran da će nakon 2015. akceleratori raditi s još više energije", objašnjava Brigljević.

Globalno, čestice se dijele na fermione i bozone. Timovi poput Brigljevićeva sigurni su da čestica koju su otkrili pripada skupini bozona. Analize koje bi trebale biti objavljene do ljeta 2013. godine pokazat će što su zapravo otkrili. Ima tu dosta posla, kaže Brigljević, jer moraju izvući sve moguće raspoložive podatke. "Nažalost, sigurno nemamo dovoljno podataka da bismo mogli odgovoriti na sva pitanja o svojstvima čestice, ali ćemo moći ustvrditi radili li se o 'Božjoj čestici'." No to ne znači da je potraga za tim bozonom jedina stvar koju rade u CERN-u. Radi se na svakakvim manje popularnim istraživanjima.

"Ovo je temeljna znanost, a mi pokušavamo razumjeti od čega se u konačnici sastoji svijet. Jako često, kada se čovjek nađe na toj fronti koja je na jedan način produžetak Galileija, Newtona, Maxwella ili Einsteina, toliko je blizu novih spoznaja da ni sami ne možemo vidjeti što se događa. Iskreno, ja ne vidim primjenu Higgsova bozona, ali budućnost će nas iznenaditi. Ima druga strana, a to je tehnologija, koju smo često razvijali jer je nismo imali.

DINAMIČNO, KREATIVNO

Inženjeri su tada tvrdili da tehnologija koju tražimo nije moguća. Pokazalo se ipak da je moguća i tehnologija koju smo mi razvili ne razmišljajući o primjenama, danas ispada da je primjenjiva na neke druge stvari, kao što su naši detektori ispali jako korisni u medicinskoj dijagnostici", odgovorio je Brigljević na pitanje koja bi bila praktična primjena Higgsova bozona.

U CERN-u je trenutačno zaposleno više od deset tisuća znanstvenika i inženjera, a kako je raditi za takav pogon otkriva Vuko Brigljević: "Jako dinamično! Puno ljudi, puno mladih i tek ovdje shvatite da je jedino što vrijedi stručnost. Ono što u CERN-u daje autoritet jest stručnost. Bio to neki mladi znanstvenik koji se pokušava brzo uklopiti u sustav na temelju kvalitetnog rada ili neka ćelava glava, kao moja, koja u struci radi 30 godina. I njegovo mišljenje je vrijedno! Sjećam se svog prvog dolaska u CERN. Još dobro pamtim koliko sam bio oduševljen. Puno se mora raditi, naravno, jer netko tko 'fuša' brzo leti van, no ako radite s voljom, onda je atmosfera krasna."

Suradnja Instituta Ruđer Bošković i CERN-a plod je velike kolaboracije više od 200 sveučilišta i znanstvenih ustanova iz cijelog svijeta, u kojoj su sudjelovale i grupe s Instituta Ruđer Bošković i Sveučilišta u Splitu. Ukupno 20-ak znanstvenika iz Hrvatske uključeno je u CERN-ove projekte, što je idealna prilika za mlade ljude koji žele doktorirati i živjeti u Hrvatskoj da ujedno komuniciraju i surađuju s kolegama iz najboljih sveučilišta na svijetu.

"Institut RB ponosan je na tim ljudi koji surađuje s CERN-om. Srećka Morovića su zbog izvanredne stručnosti osobno pozvali u CERN. Naša sredstva znanstvenicima nažalost ne mogu priuštiti takvo što, ali je Srećko znao dovoljno za posao. Ili Damir Lelas iz Splita, koji je radio na poboljšavanju metoda za identifikaciju određenih čestica. Uglavnom, svi mi jako uživamo u tome što radimo", nasmijao se Vuko Brigljević vidno sretan što je život poklonio znanstvenim istraživanjima.