Psihodelične ili halucinogene droge čine grupu droga koje mogu promijeniti percepciju i spoznaju, odnosno svijest, onih koji je uzimaju, a pojava je i poznata kao istraživanje podsvijesti ili »prošireno stanje svijesti« koje nalikuje na snove u kojima se pojavljuju slike jakih boja. No, kako te droge mijenjaju svijest na takav način? Takve halucinacije su dobro dokumentirane ikako je malo poznato što se događa u samom mozgu tijekom tih halucinacija, odnosno dok je korisnik na tripu.
U nedavno objavljenoj studiji, kako piše Iflscience.com, znanstvenici su istraživali efekt koji stvara psihodelična supstanca te su pronašli povećanu aktivnost u dijelu mozga za koji se zna kako je aktivan za vrijeme sanjanja. Interesantno je to što je to upravo suprotno od moždane mreže koja se povezuje s višim novima razmišljanja i samosvijesti. No, tim znanstvenika je konačno dobio i fizičku reakciju u mozgu za psihodelično ili halucinogeno iskustvo. Studija je objavljenja u knjizi »Mapiranje ljudskog mozga«.
Kako bi istražili biološku osnovu za psihodelične droge istraživači iz »Imperial College London« uzeli su 15 dobrovoljaca za proučavanje koji su dobili placebo ili psilocybin koji je psihoaktivni sastojak čarobnih gljiva. Snimali su mozak sudionika eksperimenta i to prije, za vrijeme i poslije uzimanja psihodelične droge s magnetskom rezonancom.
Pod utjecajem psilocybina pronašli su povećanu moždanu aktivnost u primitivnoj mreži koja se povezuje s emocijama koja uključuje moždane regije Hipokampus ((hippocampus) područje mozga u obliku potkove koje igra važnu ulogu u spajanju informacija iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno pamćenje. Dio je limbičkog sustava, sustava povezanog sa emocijama i dugoročnim pamćenjem. Hipokampus je umiješan u kompleksne procese kao što su formiranje, organiziranje i pohranjivanje sjećanja) i u Prednjoj cingularnoj kori ((anterior cingulate cortex) ima ulogu u pažnji, analizi senzornih informacija, prepoznavanju greške, rješavanju problema, otkrivanju onog što je novo za pojedinca, ponašanju, emocijama, socijalnim relacijama i kognitivnoj kontroli kao i regulaciji autonomnih funkcija. Ova regija je aktivna kad god osoba doživljava osjećaje ili kada rješava neke probleme i vrši analizu za i protiv neke akcije odnosno je li ta odluka ispravna. Poremećaj funkcije prednje cingularne kore viđa se u demencijama, shizofreniji, depresiji, opsesivno-kompulsivnim poremećajima i drugim neuropsihijatrijskim bolestima.). Zanimljivo je to što ova aktivnost u mozgu slična aktivnosti prilikom sanjanja tijekom spavanja. I još nešto, istraživači su pronašli i ublaženu nesinkroniziranu aktivnost u moždanoj mreži u kojoj je smješteno naše »JA«.
– Učeći o mehanizmima koji su temelj je onoga što se događa pod utjecajem psihodeličnih ili halucinogenih droga može dovesti do toga da shvatimo i mogućnost njihove primjene. – kaže Dr. Carhart-Harris, te nastavlja – Trenutno proučavamo utjecaj LSD-a na kreativno razmišljanje te isto tako tražimo mogućnost primjene psilocybina kako bi ublažio simptome depresije, dopuštajući pacijentima da promjene svoje obrasce pesimističkog razmišljanja. – pojašnjava Dr. Carhart-Harris.
Još jedno zanimljivo otkriće ove studije je da mozak pojedinca pod utjecajem psilocybina, čini se, pokazuje širi raspon obrazaca aktivnosti u emocionalnom sustavu. Što znači da su sudionici na raspolaganju imali više potencijalnih stanja mozga što je vjerojatno biološka osnova za »proširenje stanja svijesti« koji slavno povezan s psihodeličnim ili halucinogenim drogama.
Dok su druga istraživanje na ovom polju zagarantirana, ova studija je zanimljiva što po prvi put omogućuje uvid u promjene moždane dinamike koja se događa prilikom konzumiranja psihodeličnih ili halucinogenih droga, odnosno prilikom »proširenog stanja svijesti«.
