BJELOVAR Konj pasmine gidran koji je prije 200 godina nastao na prostoru Austro-ugarske monarhije, a tako i u Hrvatskoj za razliku od lipicanskih konja nepravedno je zanemaren, gotovo da je zamalo izumro. Ovaj predivan i sposoban konj pravu renesansu doživio je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zahvaljujući činjenici da su ga za službenog konja izabrali pripadnici Povijesne postrojbe Bjelovarski graničari Husari.

Uz razumijevanje Grada Bjelovara, a posebno Antuna Korušeca, bjelovarskog gradonačelnika, nabavljena su rasplodna i radna grla, te se intenzivno krenulo u uzgoj koji teško da može opstati bez dodatnog poticaja. Iako se uzgajivačima pomoglo novčano pri nabavci prvih grla, uzdržavanje konja vrlo je skupo. Pokazalo se da se njihov broj neće povećavati ukoliko se ne omogući poticaj sličan onome kakve uživaju uzgajivači lipicanaca.

Antun Korušec, bjelovarski gradonačelnik je u petak rekao da se projekt kojeg provode zove »Reafirmacija uzgoja konja pasmine gidran u Republici Hrvatskoj«.

– Kada govorimo o projektu reafirmacije uzgoja konja pasmine gidran moramo se vratiti u 2008. godinu kada je na 55. sjednici poglavarstva Grada Bjelovara donesena odluka o formiranju povijesne postrojbe koja njeguje elitne vojno konjaničke tradicije bjelovarskog kraja. Grad Bjelovar u cijelosti financira povijesnu postrojbu Bjelovarski graničari Husari. Za nabavku konja pasmine gidran 2009. i 2010. godine Grad Bjelovar je u proračunu izdvojio dvjesto tisuća kuna uz uvjete da članovi koji nabave konje 4 godine ne smiju izaći iz udruge ili prodati konja, moraju imati najmanje pet nastupa s konjima i puno više nastupa bez konja. Projekt reafirmacije uzgoja konja pasmine gidran potpisat će Grad Bjelovar i Agronomski fakultet. Grad Bjelovar će financirati sa 32 tisuće kuna iz proračuna. Sudionici tog projekta su i Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatska udruga uzgajivača konja pasmine gidran, Povijesna postrojba Bjelovarski graničari Husari, Savjetodavna služba i Ministarstvo poljoprivrede. Ovaj broj eminentnih institucija garantira uspjeh cijelog projekta. Cilj je da se konji pasmine gidran nađu na popisu tradicionalnih i uzgojno zaštićenih pasmina hrvatske. Za kraj 2015. godine imali smo 66 konja, od toga 49 u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a najviše u Bjelovaru – rekao je Antun Korušec prigodom potpisivanja Sporazuma s zagrebačkim Agronomskim fakuktetom.

– Ta pasmina konja ima svoje mjesto i sreća je da ga je u Bjelovaru prihvatila postrojba graničara husara. Konj lijepo izgleda, a i trud uzgajivača se prepoznaje. Gidran je pasmina koja se povijesno veže uz ovaj kraj i Grad Belovar postaje prepoznatljiv po toj pasmini. Populacija gidrana i u Mađarskoj je u skromnom broju. Pohvalno je što očekujemo da će se populacija gidrana polako izvlačiti iz egzistencijalne ugroženosti. Projekt je osmišljen tako da  se prouči povijest i analizira stanje pasmine, zatim da se obiđe teren i vidi stanje uzgoja, inventura matičnih knjiga, te da se poveže sa susjedima u Mađarskoj. Gidranima će se ponovo dati važnost da zauzme mjesto koje mu pripada, jer je danas populacija mala i u statusu je neposredne ugroženosti. Može se reći da su Hrvati imali značajnu ulogu u povijesnom razvoju pasmine i aktivno će sudjelovati u spašavanju jedne pasmine koja je gotovo potpuno iščeznula, rekao je Ante Ivanković s Agronomskoga fakulteta iz Zagreba – rekao je Dr. Ante Ivanković s Agronomskoga fakulteta o realizaciji ideje zaštite i očuvanja svestrano upotrebljivog konja.

Josip Trogrlić, zapovjednik Povijesne postrojbe Bjelovarski graničari  Husari i voditelj uzgoja rekao je da su pasminu gidran utemeljila dva hrvatska časnika.

– General Čikonjić je 1784. započeo selekciju u mađarskoj ergeli kao vođa uzgoja vojne ergele. Iz Saudijske arabije dolazi 1816. godine pastuh imenom gidran koji počinje oplemenjivati kobile i 1875. hrvatski časnik pukovnik Lovković predlaže Ministarstvu obrane Habsburške monarhije da se ta pasmina imenuje kao službeni vojni konj i Ministarstvo obrane donosi tu odluku. Od 1885. godine gidran je u sastavu hrvatskog domobranstva, mađarskoga domobranstva i drugih postrojba. U Hrvatskoj ima 66 gidrana, a koriste se za vojne parade, mimohode i sport. Cilj je da se prepozna bjelovarski kraj po uzgoju gidrana – rekao je o povratku gidrana Josip Trogrlić.